Kompanija „Carine“ saopštila je u srijedu da konačna odluka Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, koja se odnosi na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, „u cjelosti opovrgava osnovne teze“ iznijete u više medijskih tekstova o projektu te kompanije u Baošićima.
Iz kompanije su pozvali sve medije koji su izvještavali o ovom slučaju da, radi „potpunog i tačnog informisanja javnosti“, njihovo saopštenje objave integralno, bez izmjena, skraćivanja i komentara. Naveli su da ne žele da utiču na procjenu redakcija, niti na „novinarsku inspiraciju“, ali da očekuju da sadržina konačne odluke Komiteta dobije „najmanje istu vidljivost i publicitet“ kao raniji navodi o „betoniranju mora“ i „devastaciji obale“.
Da stvari budu odmah jasne, Pobjeda je, za razliku od tvrdnji kojima se mediji uopšteno optužuju za jednostrano izvještavanje, prva objavila izvještaj sa zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a u Busanu i u tom tekstu kompaniju „Carine“ nije pomenula nijednom riječju. Pobjeda je i ranije, u kontinuitetu, precizno prenosila odluke Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture i medija, Upravnog i Vrhovnog suda, ali i navode i stavove kompanije „Carine“, te njenog direktora Čedomira Popovića, čime je javnosti omogućeno da sagleda argumente obje strane.
Nema pomjena
U saopštenju „Carina“ se navodi da je Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a održao 48. sjednicu u Busanu, u Republici Koreji, od 19. do 29. jula 2026. godine, te da su odluke usvojene na toj sjednici objavljene u dokumentu WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine. Odluka koja se odnosi na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora nosi oznaku 48 COM 7B.43. Kompanija „Carine“ tvrdi da je Komitet, kada je riječ o pojedinačnim razvojnim projektima, u toj odluci izričito naveo tri projekta – „Jugooceaniju“, lokaciju bivšeg hotela „Fjord“ i hotel „Orahovac“.
– Lokacija u Baošićima, kupalište koje razvija kompanija „Carine“, kao ni sama kompanija, u toj odluci nijesu pomenuti nijednom riječju, ni u jednom kontekstu, pa ni kao potencijalno sporni – navode iz kompanije.
Iz „Carina“ tvrde da u konačnoj odluci Komiteta ne postoji nijedan zahtjev, preporuka niti napomena koja bi se odnosila na obustavu radova u Baošićima, uklanjanje bilo kog objekta ili vraćanje kupališta u prijašnje stanje.
– Ne postoji izraz „devastiranje“ ni izraz „betoniranje“, niti bilo koja formulacija sličnog značenja – poručili su iz kompanije.
U saopštenju se navodi da je predmetni izvještaj dostupan na zvaničnoj internet stranici UNESCO-a, kao i na stranici kompanije „Carine“, u okviru dokumentacije i informacija o projektu Baošići. Kompanija podsjeća da je, kako navode, značajan dio medijskog izvještavanja bio zasnovan na nacrtu izvještaja, i to na pasusu koji je, prema njihovoj ocjeni, prenosio isključivo navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a ne ocjenu ili nalaz UNESCO-a.
Iz „Carina“ tvrde da su, preko svojih punomoćnika, Centru za svjetsku baštinu dostavili kompletnu relevantnu dokumentaciju, uključujući pravosnažnu građevinsku dozvolu i četiri nezavisna inspekcijska zapisnika nadležnih organa, sačinjena prije i poslije donošenja spornih rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Dodaju da je pismo upućeno UNESCO-u u cjelosti dostupno na zvaničnoj internet stranici kompanije.
– Konačna odluka Komiteta pokazuje da lokacija u Baošićima nije prepoznata kao pitanje od značaja za zaštitu područja Kotora. To je posebno važno kada se ima u vidu da je Komitet u istoj odluci poimenično naveo tri druga projekta o kojima traži dodatne informacije, odnosno zastoj do njihovog razmatranja – navode iz kompanije.
Kriva im uprava
Iz „Carina“ su optužili Upravu za zaštitu kulturnih dobara da je mjesecima javnost dovodila u uvjerenje da UNESCO traži obustavu projekta koji ta kompanija razvija u Baošićima i vraćanje lokacije u prijašnje stanje.
– Konačna odluka Komiteta pokazuje da to apsolutno nije tačno – tvrde iz kompanije.
U saopštenju postavljaju više pitanja za koja navode da su legitimna i od javnog značaja. Pitaju zašto mediji koji su pisali da UNESCO traži obustavu „betoniranja obale“ i zaustavljanje „devastacije mora“ sada ne izvještavaju o sadržini konačnog dokumenta WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine.
Iz kompanije pitaju i zašto mediji, „kada je jasno da UNESCO projekat kompanije ‘Carine’ u Baošićima ne vidi ni kao potencijalno sporan“, sa istim publicitetom ne objavljuju konačnu odluku Komiteta, u kojoj se Baošići, kako tvrde, ne pominju ni riječju.
– Ako je danas nesporno, a jeste, da kompanija „Carine“ radove na izgradnji i uređenju kupališta izvodi na osnovu punovažne i pravosnažne građevinske dozvole i ako je nesporno da Komitet za svjetsku baštinu tu lokaciju nije prepoznao kao problematičnu – kome je i iz kojih razloga stalo da se taj projekat obustavi – pitaju iz kompanije.
Takođe, pitaju koliki kredibilitet danas može imati Uprava za zaštitu kulturnih dobara „kao organ koji mjesecima javnost dezinformiše navodnim zahtjevom UNESCO-a da se kupalište u Baošićima vrati u prvobitno stanje“, nakon izvještaja UNESCO-a u kojem, kako navode, to kupalište nije označeno ni kao potencijalno sporno.
Kompanija pita i „čijem interesu služi višemjesečno i konstantno dezinformisanje javnosti“, kao i „u čijem je tačno interesu“ da se kompaniji koja, kako tvrde, decenijama posluje u skladu sa zakonom i projekat u Baošićima razvija na osnovu važećih dozvola, nanosi imovinska i reputaciona šteta.
„Carine“ su ponovile ranije iznijetu ocjenu da „medijska presuda koja postane pravosnažna i izvršna prije nego što je uopšte izrečena“, a koja se, prema njihovom stavu, zasniva na poluistinama i neprovjerenim navodima jedne strane u sporu, predstavlja pritisak na sudove i druge državne organe da ne odlučuju prema Ustavu i zakonima Crne Gore. Kompanija ukazuje i na to da je, kako tvrde, međunarodno tijelo nadležno za zaštitu područja Kotora raspolagalo kompletnom dokumentacijom, uključujući pravosnažnu građevinsku dozvolu i inspekcijske zapisnike i da ni nakon toga lokaciju u Baošićima nije prepoznalo kao pitanje kojim bi trebalo da se bavi.
– Ta činjenica govori sama za sebe – naveli su iz „Carina“.
Postupak
Podsjećaju i da se protiv izvršnog direktora kompanije vodi krivični postupak zbog izgradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, odnosno građevinske dozvole, iako kompanija, kako tvrde, tu dozvolu ima. Iz „Carina“ navode da je izvršnom direktoru u tom postupku bio određen pritvor, u kojem je „bez ikakvog razloga“ proveo 30 dana, što su ocijenili kao „nezapamćen presedan u praksi sudova Crne Gore“.
– Sve to se dogodilo na osnovu navoda Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, koje Komitet UNESCO-a nije prihvatio ni kao pitanje vrijedno pomena. Dakle, riječ je o navodima kojima je javnost Crne Gore mjesecima svjesno dezinformisana, a UNESCO pokušan da bude doveden u zabludu – zaključili su iz kompanije „Carine“.
Imovinska šteta „mjeri se milionima eura“
U saopštenju kompanije „Carine“ se navodi da su posljedice za kompaniju bile „sasvim stvarne“, dok je javnost, prema tvrdnjama „Carina“, mjesecima informisana o navodnom zahtjevu UNESCO-a da se plaža u Baošićima vrati u prethodno stanje. Kompanija tvrdi da je investicija izgradnje i uređenja kupališta finansirana kreditnim sredstvima u višemilionskom iznosu, te da je zaustavljena privremenom mjerom zabrane građenja i nalogom da se kupalište vrati u pređašnje stanje. Iz „Carina“ navode da je investicija bila u završnoj fazi, da je otvaranje bilo planirano za jun, da se prihod ne ostvaruje, a da kamata na kreditnu obavezu teče svakodnevno.
– Imovinska šteta koja je učinjena kompaniji „Carine“ na današnji dan mjeri se milionima eura. Turistička sezona je izgubljena, ugovori sa turističkim operatorima su ostali neizvršeni, a pozicija kompanije „Carine“ na tržištu turističkih usluga značajno je narušena i ta šteta se ne može nadoknaditi – navode iz kompanije.
