Povoljne cijene i dugotrajne granične kontrole za ulazak u zemlje šengen zone (EES sistem) učinile su da gosti iz regiona, posebno iz Srbije, ove godine u znatno većem broju biraju Crnu Goru kao zemlje gdje će provesti odmor.
Takođe, ovom trendu doprinosi i aktuelni geopolitički trenutak, koji nameće potrebu za sigurnijim i kraćim putovanjima na one turističke destinacije koje poznajemo i koje smatramo sigurnim, kaže prof. dr Filip Đoković, stručnjak u oblasti turizma i turističkog menadžmenta, dekan Fakulteta organizacionih studija Eduka univerziteta – Privredna akademija.
Neka istraživanja pokazuju čak dvadestoprocentni porast turista iz regiona u našoj zemlji.
– Iako je došlo do povećanja od 10 do 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu, to nije značajno u poređenju sa inflatornim efektima. Crna Gora se pokazala konkurentnom cjenovno, što će se vidjeti i tokom glavne sezone. Nadamo se da su infrastrukturni problemi djelimično riješeni i da će ova sezona biti uspješnija barem za 15 odsto u odnosu na prethodnu – kazao je Đoković.
Sagovornik “Dana”, inače jedan od najcjenjenijih konsultanata za hotelski turizam u regionu, koji je od 2015. do 2022. izradio više od 20 studija izvodljivosti za hotele u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Hrvatskoj i Rusiji, početak sezone u Crnoj Gori ocjenjuje kao obećavajući.
– Očekujem da će se trend rasta nastaviti, uz bolju infrastrukturu i stabilne cijene, što će dodatno privući turiste i poboljšati ukupne rezultate ove godine – rekao je Đoković.
Ipak, kako je dodao, iako ove godine ima nešto više hotela, ponuda i dalje nije ni približno onolika kolika bi trebalo da bude.
– Neophodno je više ulaganja u razvoj hotelskog smještaja da bi se dostigli pravi potencijali. Napredak postoji i u privatnom smještaju, dominantnom kada je ponuda destinacije u pitanju, ali ako želimo kvalitetniji razvoj, privatni smještaj trebalo bi da ima znatno manje učešće u odnosu na hotelski sektor. To je važno zbog bolje kontrole broja turista i njihove potrošnje, jer podaci o turistima u privatnom smještaju često nisu precizni zbog sive zone – naglasio je Đoković.
Otvaranje hotela, posebno poznatih brendova, ističe naš sgovornik, odličan je signal za Crnu Goru, ali treba se fokusirati i na predsezonu i na postsezonu kako bi sezona trajala duže, recimo šest do sedam mjeseci godišnje.
– Produženje sezone donosi ravnomjerniji pritisak na infrastrukturu, veće prihode od turizma i turističkih taksi, a i destinacije se mogu razvijati u ekološki održivom pravcu. To je važno, i sve važnije, za dugoročan razvoj i očuvanje prirodnih resursa – kazao je Đoković.
Kada je u pitanju luksuzni i premijum turizam, on smatra da je Crna Gora u nekim segmentima već prevazišla Hrvatsku, posebno kada govorimo o kvalitetu usluge i sadržajima.
– To se odnosi na mikrolokacije poput Tivta, Luštice i dijelova južnog Jadrana, gdje postoji veliki potencijal za visokoplatežne goste. Crna Gora je bogata takvim sadržajima, što je velika prednost u privlačenju luksuznih turista, koji traže destinacije koje nude ekološki osviještenu sredinu, tradicionalnu kuhinju i autentične doživljaje – rekao je Đoković.
Zato najave poput izgradnje luksuznog rizorta na Šaskom jezeru smatra pozitivnim signalom kada je u pitanju razvoj turističe ponude za visokoplatežne goste.- Takvi objekti uklapaju se u ambijent i nemaju štetne efekte po životnu sredinu – objasnio je Đoković.
Da podsjetimo, tokom Red konferencije u Bečićima, poznati investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar prvi put je prezentovao digitalnu verziju modela rizorta pod nazivom “Šas Heights”, koji planira da sagradi na Šaskom jezeru.
Glamping rizort – glamurozni kamp za bogate
Ukoliko se ostvari naum Mohameda Alabara, Crna Gora bi mogla dobiti svoj prvi tzv. glamping rizort, kaže Đoković.
– Glamping je spoj rječi glamour i camping. To je luksuzni kamping, gdje gosti borave u udobnim, ekološki napravljenim objektima, sa svim pogodnostima hotela. Privlači vrlo usku i visokoplatežnu vrstu turista. To je dobra investicija za crnogorsku turističku ponudu, ako projekat ne narušava životnu sredinu i ekološku ravnotežu. Takvi projekti često su primjer dobre prakse, kako za lokalno stanovništvo, tako i za infrastrukturu opština. Nisu masovnog tipa, ali idu na autentičnost i visoku cijenu smještaja, što može biti korisno za Crnu Goru – rekao je Đoković za “Dan”.
