ZAGREB – Fiskalni računi za jul i avgust pokazuju da je turistička potrošnja odoljela svim rizicima – od onih iz globalne geopolitičke oluje do lokalne pohlepe koja je u dijelu ponude posegnula za ekstremno visokim cijenama – jer je sada sasvim sigurno da je i kolovoz impresionirao dvoznamenkastim stopama rasta, kao i prethodno srpanj, unatoč racionalnim strahovanjima da bismo mogli doživjeti prvi pad turizma, tj. djelatnosti o kojoj smo ekonomski i socijalno postali ovisni.
Jun, podsjetimo, uopće nije izgledao dobro, upravo suprotno; početak sezone doimao se kao nagovještaj drame. A opet, doživjeli smo ljetnu turističku feštu od zarada. Kako su izgledali prometi na fiskalnim blagajnama u turističkim djelatnostima u 29 dana avgusta, odnosno kakva je slika skupa sa julom, prema trenutačno dostupnim podacima?
Prvo treba reći da se od 1. jula 2026. fiskaliziraju sva plaćanja, pa ukupni promet više nije usporediv s prethodnim godinama; ova se analiza zato oslanja na kategoriju gotovinskih i kartičnih plaćanja, odnosno oblike plaćanja koji su obvezno evidentirani i lani i ove godine, piše Jutarnji list.
Kroz blagajne hrvatskog ugostiteljstva u dva ključna mjeseca sezone, julu i 29 dana avgusta, prošlo je 2,88 milijardi eura usporedivog prometa, gotovo 318 miliona više nego lani. To je rast od 12,4 posto.
Jul je pritom porastao 13,8, a avgusst 11,1 posto. Imati usred globalne geopolitičke krize, uz izrazito poskupljenje turističkih usluga, u dva udarna turistička mjeseca uvjerljive dvoznamenkaste stope rasta možda je ipak dokaz da je hrvatski turizam jače, odnosno žilavije biće nego što smo se usudili vjerovati u prvom dijelu godine. Za djelatnost za koju se slobodno može reći da čini četvrtinu svega što se u zemlji fiskalizira, to je naprosto – odlična vijest.
Koliko je taj rast „stvaran“ ovisi o tome što mjerimo, jer realno ima dva lica. Gruba, ali uobičajena računica jest da nominalni rast prometa korigiramo za rast cijena. Zanima li nas koliko je više usluga fizički prodano — više noćenja, obroka, kava… — relevantnije je poskupljenje upravo restorana i usluga smještaja, koje je u srpnju iznosilo 6,3 posto. Jednostavnim oduzimanjem od nominalnog rasta ostalo bi nešto više od šest posto, a preciznijim deflacioniranjem oko 5,7 posto realnog rasta. Drugim riječima, podaci sugeriraju da sektor nije samo podizao cijene, nego je doista odradio otprilike pet do šest posto više.
Pritom ipak treba razlikovati nekoliko stvari. Za PDV je mjerodavan nominalni oporezivi promet, dok za poduzetnika konačni rezultat ovisi o odnosu njegovih prihoda i stvarnih troškova. Saldo usluga u platnoj bilanci također se bilježi vrijednosno, u tekućim cijenama. Dakle, fiskalne blagajne nedvojbeno pokazuju da se okrenulo osjetno više novca, a dostupni podaci o cijenama sugeriraju da rast nije bio samo nominalan. Kolovoška inflacija još nije objavljena, pa je račun privremen i oslonjen na julske stope.
Zanima li nas pak koliko vrijedi zarađeni novac u odnosu na opću razinu cijena, od rasta prometa možemo oduzeti opštu inflaciju, koja je u julu iznosila 3,9 posto. Precizniji izračun pokazuje da je kupovna vrijednost prihoda porasla oko osam posto.
