RIJAD – Hutisti su nedavnim osvajanjem cijele jemenske obale Crvenog mora i dolaskom do ključnog plovnog prolaza Bab el-Mandeba svoj sukob sa Saudijskom Arabijom i Izraelom podigli na novu razinu.
Navedenim uspjehom hutisti su nanijeli težak udarac jemenskoj vladi koju podupire Saudijska Arabija.
Analitičari taj pomak ocjenjuju najznačajnijim regionalnim razvojem događaja otkako su SAD i Izrael u februaru objavili rat Iranu.
Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kad je šijitski pokret Ansar Allah, poznatiji kao hutisti, prvi put digao oružje protiv tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da financira i usmjerava njegov obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada.
Nakon što su 2014. hutisti iskoristili val nezadovoljstva korupcijom i zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija ulazi u rat na čelu koalicije arapskih država, službeno s ciljem vraćanja priznate vlade na vlast, a stvarno i zbog straha od iranskog uporišta na svojoj južnoj granici te želje da osigura nadzor nad Bab el-Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za vlastitu naftu.
Taj je rat ostao u zastoju puno desetljeće, unatoč primirju iz 2022., a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.
Osvojili obalu za 18 sati
Drugi sukob, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište.
Hutisti su gotovo od osnutka pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao “al-Sarkha” (Krik) – “Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima, pobjeda islamu” – kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnoj retorici, no do 2023. ta je parola ostala uglavnom simbolička.
To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., kad su hutisti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Eilatu te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako tvrde, solidarnosti s Gazom.
Tijekom idućih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protuzračna obrana.
Taj se obrazac ponavljao u valovima, primirje u Gazi u listopadu 2025. privremeno je smirilo napade, no borbe između Izraela i Irana, koje su ponovno izbile ove godine, potaknule su hutiste da u lipnju obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom, uvlačeći time jemenski sukob dublje u širi regionalni rat.
Jemsnske postrojbe nemoćne
Ta dva fronta danas se prepliću: iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su hutistima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu koji je trajao samo 18 sati.
Analitičar Mohamad Elmasry s katarskog Doha Instituta ocijenio je da je riječ o “borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina”, dodajući da je pristup iranskom oružju hutistima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.
