Iako Institut Dr Simo Milošević, nakon gotovo izvjesnog sunovrata od prije dvije godine, danas posluje stabilno, to ne znači da je opasnost od krize prošla, već je potrebno što prije krenuti u renoviranje smještajnih kapaciteta i osavremenjavanje opreme kako bi se ova značajna zdravstvena institucija ponovo vratila na međunarodno tržište.
To je, između ostalog, ocijenio izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević u razgovoru za Pobjedu. Podsjetio je da je u trenutku dolaska na čelo Instituta situacija bila najgora ikada, kada je račun bio blokiran zbog duga prema Jugobanci, radnici bili bez plate tri mjeseca, a dobavljači obustavljali isporuku robe.
Na pitanje Pobjede da li je opasnost prošla, Kovačević navodi da i dalje moraju biti na oprezu te voditi računa da dobri rezultati ne dovedu do neracionalnog ponašanja, jer bi to u kompleksnom sistemu, kakav je Institut, ugrozilo njegovu budućnost. Naglašava da bi rizik bio veliki ukoliko bi se kasnilo sa procesom renoviranja smještajnih kapaciteta što bi uticalo na smanjenje konkurentnosti.
– Zato odluke treba da budu dinamične i nema potrebe da proces donošenja odluka u državnim kompanijama bude pet puta duži nego u privatnim. Treba uložiti dodatni napor i staviti fokus na razvoj kompanije koja je jedan od najznačajnih brendova u Crnoj Gori i ubrzati proces renoviranja kako bi se što prije Institut vratio potpuno konkurentan na međunarodno tržište – naglašava Kovačević dodajući da je to jedan od osnovnih uslova da se otklone svi rizici i opasnosti od budućih kriza.
Rezultati
– Institut Dr Simo Milošević je od druge polovine februara, otkad je otvoren za posjetioce, do 30. juna imao 5.856 korisnika koji su ostvarili 76.327 noćenja, što je osam odsto više nego u istom periodu prošle godine kada je ostvareno 70.501 noćenje. Najbrojniji posjetioci su iz zemalja regiona, a kada je riječ o evropskom tržištu, najzastupljeniji su Holanđani i Njemci – kazao je Kovačević.
Dodaje da je ukupan prihod od prodaje u prvoj polovini godine iznosio 6,2 mil EUR, što je pola miliona eura više nego lani u istom periodu. Kovačević navodi da dobit u prvoj polovini godine, nakon oporezivanja, iznosi 1,12 mil EUR što je i više nego su očekivali. U odnosu na prošlu godinu došlo je i do rasta zarada.
– Troškovi zarada su u ovoj godini iznosili 3,08 mil EUR, u odnosu na prošlogodišnjih 2,97 miliona, dok su ukupni rashodi do 30. juna bili 5,6 mil EUR. Na isti datum Institut je zapošljavao 502 lica sa prosječnom neto zaradom od 860 EUR što je 60 EUR više nego prošle godine. Prosječna mjesečna bruto zarada je oko 1.000 EUR – navodi Kovačević.
Kadar
Kovačević kaže da trenutno imaju dovoljno kadra za medicinsku rehabilitaciju i to zahvaljujući znatnom učešću fizioterapeuta koji se školuju na Fakultetu primijenjene fizoterapije u Igalu i srednjoškolaca koji obavljaju praksu u Institutu. Povećali su, kako dodaje, i broj ljekara i medicinskih sestara.
– Pravimo planove i pripreme kako bismo dodatno stimulisali kadar, posebno medicinski – kazao je Kovačević dodajući da se i sa nemedicinskim kadrom bolje drže u odnosu na one koji rade samo tokom sezone, imajući u vidu da rade gotovo cijele godine.
Na pitanje Pobjede da li mogu računati na nove međunarodne ugovore nakon što je Institut u periodu krize ostao bez značajnog Norveškog programa, Kovačević naglašava da su svi pregovori o novim ugovorima uslovljeni početkom renoviranja smještajnih kapaciteta.
– Da bismo bili konkurentni na zahtjevnom međunarodnom tržištu moramo, osim izuzetnog kvaliteta koji imamo u medicinskoj rehabilitaciji, obezbijediti i odgovarajući kvalitet smještaja. S obzirom na to da se godinama iz različitih razloga nije ulagalo u taj dio, sada je primarno renovirati i osvježiti smještajne kapacitete, učiniti ih savremenim i konkurentnim, kako bi se mogli sklopiti odgovarajući međunarodni ugovori – navodi Kovačević.
Veliku šansu vidi u tome što bi Crna Gora za dvije godine trebalo da postane članica EU. Zato je, kako naglašava, neophodno da se procesi razvoja ubrzaju.
– Mi u menadžmentu insistiramo, kako prema vlasnicima kapitala, tako i prema ostalim donosiocima odluka, da se ubrzaju procesi koji će dovesti do renoviranja kapaciteta. I to ne samo u Drugoj fazi, kako je predviđeno Planom restrukturiranja, već i ostalih kapaciteta sa kojima Institut raspolaže. Svjedoci smo da već sada kapaciteti Druge faze, iako prilično veliki, nijesu dovoljni da zadovolje potrebe, prije svega, osiguranika Fonda za zdravstvo, naših i građana regiona, a tek se treba pripremiti za zahtjevnija tržišta – naglašava Kovačević.
Zato se nada da će se u najskorijem vremenu donijeti odluke koje se odnose na renoviranje i proširenje smještajnih kapaciteta.
– Prošlogodišnji i ovogodišnji rezultati pokazuju da možemo obezbijediti stabilno poslovanje. Iako Plan predviđa samo rekonstrukciju Druge faze, trebalo bi razmatrati mogućnosti i izvore finansiranja i za ostale objekte – Prvu fazu, soliter i E odjeljenje, te Titovu vilu – navodi Kovačević nadajući se da će stabilno poslovanje dati dovoljno motiva donosiocima odluka da krenu u tom pravcu.
Modernizacija
Kada je riječ o modernizaciji opreme, Kovačević naglašava da postoje brojni evropski i proizvođači sa Dalekog istoka koji su zainteresovani da učestvuju u osavremenjavanju opreme za medicinsku rehabilizaciju.
– Mi smo u okviru Plana restrukturiranja predložili kakvu bi opremu trebalo nabaviti. Da li će se to desiti prije renoviranja smještaja ili nakon, o tome treba da odluče donosioci odluka. Ipak, vjerujem da su to procesi koji bi trebalo da se dešavaju paralelno – ocjenjuje Kovačević.
Vjeruje da će se pozitivan finansijski trend nastaviti i u drugoj polovini godine. Sada je, kako dodaje Kovačević, potrebno jačati bonitet kompanije.
– Kroz Plan restrukturiranja, ulaganja i dokapitalizaciju, uspjeli smo da izmirimo sve obaveze iz ranijeg perioda, kako prema dobavljačima, tako i prema državi, opštini Herceg Novi, Elektroprivredi i drugim povjeriocima. Preostali dugovi su zanemarljivi u odnosu na sve što je izmireno i probematični su sa aspekta provjere njihove ispravnosti, a ne zbog nemogućnosti da ih izmirimo – objašnjava Kovačević.
