Nakon nekoliko dana ozbiljnih sigurnosnih napetosti u Perzijskom zaljevu, situacija u Hormuškom tjesnacu pokazuje prve znakove smirivanja. Prekid razmjene napada između Sjedinjenih Američkih Država i Irana omogućio je nastavak tehničkih pregovora u Dohi, dok se paralelno vode intenzivni regionalni razgovori između Irana i zemalja Vijeća za suradnju zaljevskih država (GCC).
Pomorski promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih plovnih putova nastavlja se odvijati, iako pod posebnim režimom. Brodovi koriste južni plovni koridor kroz omanske teritorijalne vode, koji je uspostavljen u suradnji s IMO-om, dok dio prometa prolazi i sjevernijom rutom kroz iranske vode. Procjenjuje se da tjesnacem dnevno prolazi oko 60 brodova, no stvarni broj teško je potvrditi jer dio brodova i dalje plovi s isključenim AIS sustavima, piše The Maritime Executive.
Posljednjih dana pojavile su se različite informacije o mogućem stavu Omana prema budućem režimu plovidbe kroz Hormuški tjesnac, uključujući nagađanja o uvođenju naknada za prolaz. Te je špekulacije odbacio omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr al Busaidi tijekom službenog posjeta Francuskoj.
Prema njegovim riječima, svaki budući dogovor između Omana i Irana mora biti u skladu s međunarodnim pravom i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).
Oman je pritom jasno poručio kako ne podržava uvođenje tranzitnih pristojbi za prolazak kroz Hormuški tjesnac.
“Takve naknade zabranjene su međunarodnim pravom i mi ostajemo predani tim pravilima”, izjavio je omanski ministar.
Umjesto naplate prolaza, Oman i Iran razgovaraju o modelima kojima bi se unaprijedila sigurnost plovidbe, zaštita okoliša, navigacijske usluge te odgovor na izvanredne situacije. Kao mogući uzor navode sustave koji već godinama uspješno funkcioniraju u Malajskom tjesnacu i Singapurskom prolazu.
Svaki budući model upravljanja, naglašava Oman, bio bi predmet rasprave i dogovora s međunarodnom pomorskom zajednicom.
Jedna od važnijih tema pregovora odnosi se i na razminiranje plovnog puta. Oman smatra da je za uklanjanje mina u Hormuškom tjesnacu primarno odgovoran Iran, koji prema ranijim međunarodnim sporazumima ima obvezu osigurati sigurnost plovidbe. Ukoliko za to ne bude imao dovoljne kapacitete, trebao bi zatražiti međunarodnu pomoć.
Iz omanskih izjava također proizlazi da se ne razmatra uvođenje svojevrsne “cestarine” za prolaz brodova radi financiranja obnove ili sigurnosnih aktivnosti, što je bila jedna od tema o kojoj se proteklih dana nagađalo u dijelu medija.
Osim toga, Oman neće samostalno odobriti djelovanje europskih pomorskih snaga za stabilizaciju u Hormuškom tjesnacu. Ako bi takve snage sudjelovale u operacijama razminiranja ili drugim sigurnosnim aktivnostima, potrebno je i odobrenje Irana.
Pregovori između Omana i Irana o upravljanju Hormuškim tjesnacem nisu novost. Zajednički odbor dviju država sastao se ponovno 29. lipnja u Muscatu, gdje su razgovori bili usmjereni upravo na navigacijske usluge, sigurnost plovidbe i budući način upravljanja ovim strateški važnim pomorskim prolazom.
Istodobno Oman redovito koordinira svoje aktivnosti s ostalim državama GCC-a kako bi se izbjegli nesporazumi i izgradio zajednički regionalni pristup. Katarski premijer boravio je u Muscatu nekoliko dana prije najnovijeg sastanka, dok je načelnik Glavnog stožera Omana posjetio Bahrein u sklopu istih konzultacija.
Paralelno se vode i bilateralni razgovori Irana sa Saudijskom Arabijom i Katarom. Prema navodima izraelskih medija, cilj tih kontakata mogao bi biti organiziranje regionalne konferencije u Saudijskoj Arabiji na kojoj bi zemlje Bliskog istoka pokušale uspostaviti novi sigurnosni okvir i dugoročniju političku stabilnost.
Za međunarodnu pomorsku industriju svaki korak prema stabilizaciji Hormuškog tjesnaca od iznimne je važnosti. Kroz ovaj uski pomorski prolaz prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, LNG-a i drugih energenata, pa svako smanjenje sigurnosnih rizika izravno utječe na globalnu trgovinu, troškove prijevoza i sigurnost tisuća pomoraca koji svakodnevno plove ovim područjem.
