Prvo izdanje Njegoševog epa “Lažni car Šćepan Mali” na portugalskom u prevodu Bena Golosovkera i Rodriga Moraisa, a u izdanju “Boka F” – Podgorica i “Mais Brasil” – Sao Paulo, 2026- veliki je događaj koji je donijela “Geoliteratura” – prvi svjetski festival pisaca-poliglota, održan оd 10. dо 14. јuna u Kotoru.
-Geoliteratura je prvi crnogorski svjetski, a ne samo nacionalni, kulturni brend. Doživjela je bum ne samo u zemljama čiji predstavnici su uzeli učešća u sesijama Festivala u Kotoru, na Lovćenu i na Luštici, nego i šire, sa viralnom snagom kakvu nose samo nove ideje, istakao je za Boka News Gojko Čelebić, osnivač i kreator Geoliteraure.
Nadograđujući se na Geteovu ideju svjetske literature, koncepcija Festivala u medijima je predstavljena kao snažna obnova kruga glavnih svjetskih humanističkih ideja, a kroz razgovore na teme Istorija ideja, Jezici, Vještačka inteligencija, Geoliteratura i GeoNjegoš.
Vođeni istom idejom da su jezici garant znanja i humanističke svijesti, svoj doprinos Festivalu dali su Mikonja Knežević (Srbija), Lenka Blehova Čelebić (Crna Gora), Olav Šrader (Holandija), Franćesko Kakamo (Italija), Vaclav Čermak (Češka), Jorgos Arabacis (Grčka), učenjaci sa iskustvom školovanja na više drevnih univerziteta (Sorbona u Parizu, Atina, Amsterdam, Sao Paulo, Rim, Karlov univerzitet i dr.).
– Motivisani uvjerenjem da filologija, filozofija, geopolitika – uprošćeno rečeno: svjetsko književno znanje kroz glavne žanrovske formate – utiče i svoju težinu ima, što vidljivu, što nevidljivu na političke, i kulturne tokove, na javni život, na rat i mir među narodima, zamolili smo pisce poliglote iz više zemalja i jezika da se okupimo oko te ideje. Svi smatramo da nema ničega u politici što se ranije nije desilo u kulturi, ističe Čelebić.
Filozof, pisac, istoričar, filmski kritičar Jorgos Arabacis, šef katedre za filozofiju na Nacionalnom univerzitetu u Atini u svom autorskom tekstu kaže da je Kotor, “kao balkansko i mediteransko raskršće različitih tradicija, poslužio ne samo kao geografska lokacija održavanja konferencije, već i kao model književne geografije u kojoj se ono što je lokalno može prostorno širiti, a da pritom ne izgubi svoju posebnost”.
Nabrajajući kotorske književne bardove od kraja XV vijeka do danas: Jeronim Pima, Ljudevit Paskvalić, Andrija Zmajević, Smekja, braća Balović, Bizanti, Bona Bolica, Butorac, Brajković, Stjepčević, Milošević, koji su se bavili velikim književnostima, Čelebić dodaje da “isto kao što su Njeguši najveće selo, tako je i Kotor najveći gradić svjetske književnosti (Geoliterature)”.
-Kad Crna Gora uđe u Evropsku Uniju, jedan od malo njenih urbaniteta sigurno će ući prvi, zakoračiće tamo prije ostalih, bešumno i prirodno, sa gestom koji je naviknut da korača na Zapad. Nema dvojbe kako se on zove – Kotor, istakao je Gojko Čelebić.
Geoliteratura sada ima milione pratilaca u inostranim medijima i odličnu percepciju u Holandiji, Italiji, Srbiji, Brazilu, Češkoj i Grčkoj. Jedan od najuticajnijih svjetskih medija u oblasti kulture i međunarodnih odnosa, Vatikanske novosti ocijenjuje da je samit Geoliteratura težio uspostavljanju simboličke i kulturne, a ne političke ose. Da je Festival “zavrijedio pažnju međunarodne kulturne javnosti kao prava i originalna ideja u pravi čas i na pravom mjestu”, istakao je informativni portal Borba.
Crnogorska svjetska kultura
-Kao Crnogorac ja se, razumljivo, zalažem za svoju nacionalni kulturu. No, pored nacionalne, postoji, ili treba da postoji, crnogorska svjetska kultura. Njoj se malo poklanja pažnje zato sto su i njeni protagonisti malobrojni. Ako ćemo po regijama, i ako ćemo pravo, Boka je njen prvi nosilac. Neka priča ko šta hoće, Kotor je, iako malen, u zabačenoj provinciji (posmatran iz evropskog Zapada), rođjen da bude svjetski – na svoj način veliki, i svjetski, poručio je Čelebić u izjavi za Boka News.
/M.D.P./
Foto: Geoliteratura
