Udruženje ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribanja pozvalo je nadležne institucije da hitno urede pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj, posebno način prevoza putnika sa kruzera, uz upozorenje da buka, talasi i sidrenje plovila ugrožavaju priobalje, biodiverzitet i tradicionalni način života u Zalivu.
Udruženje ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribanja uputilo je novi apel nadležnim institucijama i javnosti zbog, kako navode, sve izraženijeg pritiska na Kotorski zaliv. Sa vanredne sjednice Upravnog odbora, održane 22. avgusta, poručili su da je stanje podmorja i priobalja alarmantno i pozvali na saradnju kako bi se sačuvali prirodno bogatstvo, kulturna baština i tradicija ribanja.
U Udruženju ističu da su se i ranije obraćali nadležnima, ali da konkretni odgovori i mjere uglavnom izostaju.
„Ne po prvi put se oglašavamo u dobroj vjeri i nadi da ćemo po prvi put naići na odgovor institucija sistema koje su nadležne za usklađivanje reda pomorskog saobraćaja u Boki Kotorskoj“, navode iz Udruženja, uz ocjenu da postojeći kapaciteti institucija nijesu dovoljni da se zaštiti ono što je od mora i podmorja Zaliva preostalo.
Posebno upozoravaju na svakodnevni saobraćaj tendera – čamaca kojima kruzeri prevoze putnike sa sidrišta do luke Kotor i nazad. Prema njihovim tvrdnjama, ti čamci stvaraju veliku buku i talase, a njihovo kretanje dodatno otežava plovidbu manjim lokalnim barkama.
„Od cjelodnevne marete, odnosno velikih talasa koji nijesu prirodni u zalivu zbog konstantnog udaranja pod pravim uglom u obalu, stvaraju se odbijeni valovi koji dostižu visinu i do osamdeset centimetara“, tvrde iz Udruženja.
Kako navode, takvi talasi doprinose ispiranju ponti i suvomeđa, stvaranju oštećenja na priobalnim putevima i pontama, a dugoročno bi, upozoravaju, mogli ugroziti višestoljetnu infrastrukturu i noviji kanalizacioni sistem.
Ribari ukazuju i na posljedice po živi svijet u priobalju. Navode da se u prvih nekoliko metara od obale nalazi najveći dio živih organizama koji obitavaju u tom području, te da su neke vrste danas znatno rjeđe nego ranije.
„Danas je mušulja pri pontama ili mandraćima postala rijetkost, čak i za mlađ. Vongola skoro i da nema. Morski rakovi, odnosno krabe, kao i polihete, skoro su pa nepostojeće vrste u priobalnim djelovima Kotorskog zaliva“, navode iz Udruženja.
Kao posebno ugrožene izdvajaju livade Posidonije okeanike, za koje tvrde da su gotovo zamrle usljed, kako ocjenjuju, nesavjesnog upravljanja plovnim objektima, pontonima, bovama, murinzima i sidrištima.
Iz Udruženja smatraju da problem nije samo u kruzerskim tenderima, već u ukupnom načinu upravljanja pomorskim prostorom Boke. Zbog toga ponovo traže jasno određena sidrišta, plovne puteve, adekvatna ograničenja brzine i strogu kontrolu njihovog poštovanja, kao i zaštitu ribarskih posti i tradicionalnih načina ribanja.
Kao moguće rješenje za prevoz putnika sa kruzera do luke predlažu korišćenje plovila sa manjim uticajem na životnu sredinu.
Podsjećaju da su se u prošlosti za prevoz putnika koristile catare, odnosno tradicionalna plovila, te smatraju da bi savremeni ekološki prihvatljiviji brodovi, katamarani ili trimarani, potencijalno mogli odgovoriti potrebama savremenog kruzerskog turizma.
„Ne želimo se ograničiti na model sa catarama. Brodovi, katamarani, trimarani, sa niskim otiskom na prirodu i visokom efikasnošću, još čak i po mogućosti upareni sa solarnim pogonom, ispunili bi sve, kako bi se to danas popularno nazvalo – evropske ciljeve“, navode.
Udruženje poručuje da njegov angažman nije usmjeren protiv turizma ili pomorskog saobraćaja, već na njihovo uređenje tako da budu usklađeni sa zaštitom prirode i životom lokalne zajednice.
„Naš angažman se samo i isključivo svodi na iskrenost i dobre namjere ka očuvanju Kotorskog zaliva, njegovog biodiverziteta i priobalja“, poručuju.
Pozivaju nadležne institucije, lokalnu zajednicu i zainteresovane strane da se uključe u rješavanje problema, uz najavu da će nastaviti da ukazuju na ono što smatraju prijetnjama za Zaliv.
„Dokle ćemo svi ćutati i uživati kulturu nezamjeranja na štetu pokoljenja koja dolaze?“, pitaju iz Udruženja.
