Europska unija suočava se sa sve većim pritiskom oko mogućeg uvrštavanja dvaju indijskih brodogradilišta za reciklažu brodova na europsku listu odobrenih postrojenja. U središtu rasprave nalazi se “beaching” metoda, odnosno nasukavanje brodova na obalu prije njihova rezanja i recikliranja
Riječ je o postrojenjima Shree Ram Vessel Scrap/Shree Ram Shipping Industries i YSI Recyclers u Alang-Sosiyi u indijskoj saveznoj državi Gujarat. Ako dobiju odobrenje, postala bi prva indijska postrojenja na European List of Ship Recycling Facilities, navodi gCaptain.
Protiv prijedloga sada su se zajednički izjasnili NGO Shipbreaking Platform, EUROFER, IndustriAll Europe, European Environmental Bureau, Recycling Europe te Transport & Environment.
Njihov glavni argument odnosi se upravo na “beaching”. Brod se kod ove metode nasukava u plimnom području, nakon čega počinje njegovo rastavljanje. Protivnici smatraju da takav postupak otežava sprječavanje istjecanja ulja i drugih opasnih tvari u tlo i more.
Spor nije samo ekološki. Europski predstavnici industrije upozoravaju da bi odobravanje indijskih postrojenja moglo staviti europske reciklažne pogone, koji su ulagali u strože standarde zaštite okoliša, sigurnosti radnika i gospodarenja otpadom, u nepovoljniji tržišni položaj.
Brodarska industrija traži drugačiji pristup
Velike međunarodne brodarske organizacije zauzele su suprotan stav. BIMCO, European Shipowners | ECSA, International Chamber of Shipping, INTERCARGO, INTERTANKO i World Shipping Council smatraju da bi se svako postrojenje trebalo ocjenjivati prema stvarnim rezultatima i usklađenosti s europskim pravilima, a ne prema lokaciji ili samoj metodi recikliranja.
Brodarske organizacije ističu da su dva indijska postrojenja značajno ulagala u infrastrukturu, sigurnost i zaštitu okoliša te navode da je inspekcijski postupak Europske komisije pokazao njihovu usklađenost s propisanim uvjetima.
Dodatni argument je kapacitet. Sve veći broj brodova približava se kraju radnog vijeka, dok brodarska industrija upozorava na ograničene kapacitete postrojenja koja se trenutačno nalaze na europskoj listi.
Odluka važna za cijelo tržište reciklaže
Spor tako otvara ključno pitanje: treba li “beaching” metoda sama po sebi biti razlog za isključenje ili pojedina postrojenja koja je koriste ipak mogu zadovoljiti europske standarde zaštite okoliša i sigurnosti radnika.
Pitanje je dobilo dodatnu težinu nakon što je Hongkonška konvencija o sigurnom i okolišno prihvatljivom recikliranju brodova stupila na snagu 26. lipnja 2025. godine.
Prema pravilima EU-a, veliki brodovi pod zastavama država članica mogu se reciklirati samo u postrojenjima koja se nalaze na europskoj listi. Odluka o Alangu zato bi mogla postati važan presedan za budući položaj južnoazijskih postrojenja na europskom tržištu reciklaže brodova.
