Premda su zračni napadi jedna od mogućnosti, “diplomacija je uvijek prvi izbor za predsjednika”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima u ponedjeljak.

– Ono što javno čujete od iranskog režima je poprilično različito od poruka koje administracija prima privatno, a ja mislim da je predsjednik zainteresiran za razmatranje tih poruka, rekla je.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči je rekao da Teheran proučava ideje koje je predložio Washington iako su “nespojive” s američkim prijetnjama.

– Komunikacije između posebnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa i mene su se nastavile prije i nakon prosvjeda i još su uvijek u tijeku, kazao je za televiziju Al Jazeera.

Američka mreža za ljudska prava HRANA je objavila da je potvrdila smrti 572 osobe, 503 prosvjednika i 69 pripadnika sigurnosnih snaga. Otkako su prosvjedi izbili 28. prosinca i proširili se diljem zemlje, uhićeno je 10.694 osobe, rekla je skupina.

Količina informacija koja dolazi iz Islamske Republike je uvelike ograničena onemogućavanjem pristupa internetu koje traje od četvrtka.

Unatoč masovnim prosvjedima, nema naznaka o raskolu u šijitskom vjerskom vrhu, vojsci ili snagama sigurnosti. Prosvjednici nemaju jasno određeno vodstvo, a oporba je rascjepkana.

Iran nije objavio službeni podatak o broju poginulih, no za krvoproliće krivi američko uplitanje te, kako kaže, teroriste koje podupiru Izrael i SAD.

Državni mediji su se u svom izvještavanju usredotočili na smrti pripadnika snaga sigurnosti.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf je obraćajući se velikoj skupini okupljenih na trgu u središtu Teherana rekao da Iranci vode rat na četiri fronte: “gospodarski rat, psihološko ratovanje, rat protiv SAD-a i Izraela, a danas rat protiv terorizma”.