Nakon tri godine od kandidature iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske stigao je negativan odgovor, Korčula ipak neće biti uvrštena na Unescovu Listu svjetske kulturne baštine.
Iako smo još prošlog mjeseca od gradonačelnika Grada Korčule Andrije Fabrisa čuli kako će Korčula početkom srpnja biti uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine, u Ministarstvu kulture odlučili su drugačije.
Korčula se zajedno s još devet gradova iz Hrvatske, Italije i Crne Gore kanadidirala za uvrštavanje na listu programom naziva Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Gradovi predloženi za upis i koji će biti primljeni na UNESCO-vu listu su Bergamo, Peschiera del Grada i Palmanova iz Italije, Zadar i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku iz Hrvatske te Kotor u Crnoj Gori.
Gradovi koji nisu predloženi za upis na listu su Korčula, Hvar, Venecija, Herceg Novi i Ulcinj.
U obrazloženju iz Ministarstva kulture stoji kako ICOMOS, International Council on Monuments and Sites, odnosno udruženje stručnih organizacija koje se bavi očuvanjem, zaštitom i promocijom kulturne baštine, smatra da su u 15. stoljeću došle mnoge važne povijesne i geopolitičke smjene kao i inovacije koje su uslijedile.
U Korčuli nisu vidljive spomenute korjenite promjene i moderni utjecaji na sustave obrane zbog čega ne zadovoljava propisane kriterije zajedničkih vrijednosti za obrambene sustave u tom razdoblju. Odnosno, Korčula, kao obrambeni sustav, nema dovoljno elemenata koji su karakteristični za 15. stoljeće. Gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris razočaran je odlukom:
-Mislim da negativan odgovor iz Ministarstva kulture nije pravedan prema Korčuli, a ni prema Hvaru i drugim gradovima. Bili smo sigurni kako će Korčula u srpnju pristupiti listi, ovakav razvoj događaja je prilično neozbiljan na što ćemo uložiti prigovor. Postoji realna mogućnost da je napravljen kompromis u korist nekih gradova, a na štetu Korčule. – komentirao je Fabris.
Slična sudbina zadesila je Zadar prije nekoliko godina.
Naime, Zadar je pokušao pristupiti UNESCO-voj listi zajedno s rimskim Forumom kandidiravši svoje episkopalne objekte što je UNESCO-va komisija 2014. godine odbila s obrazloženjem kako je dio grada srušen u Drugom svjetskom ratu te ima dosta novogradnje.
Zadar se ponovno prijavio zajedno s Korčulom i drugim gradovima u spomenutom programu Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća te je ovaj put prošao na listu. Ništa drugo ne preostaje ni Korčuli koja ostaje na tentativnoj listi za uvrštavanje na famozni popis, ali mora pronaći neki drugi, odgovarajući kandidacijski program.
Uvrštavanje na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine važna je i prestižna stvar, no proces je upisa je dugotrajan i zahtjevan proces. Hrvatska se može pohvaliti sa čak sedam kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota upisanih na UNESCOV-vu listu: Dioklacijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Plitvička jezera, Romanički grad Trogir, Stari grad Dubrovnik, Šibenska katedrala i Starigradsko polje, a uskoro će im se priključiti i utvrda Sv. Nikole u Šibeniku i Zadar.
/Dora Mikelić/
