Sv. Ilija (1104 m) na Sniježnici, dominantna kota, crkva i vidikovac na razmeđi Ubala i Gornjeg Morinja,odnosno opština Herceg Novi i Kotor, postaje još dostupniji za posjetu. Na inicijativu Gorana Vukovića, povremenog stanovnika obližnjeg Šćepan dola, a uz saglasnost i pomoć u materijalu MZ Ubli, Sekcija za markacije i vodičku službu planinarskog kluba „Subra“, izvela je markiranje postojećeg pristupa u skladu sa standardima planinske staze.
Naime, stazu su i do sada pred crkvenu slavu održavali radnici hercegnovskog Komunalno stambenog preduzeća, ali nije postojala adekvatna tipska signalizacija.
Markiranjem staze od ostataka karaule na Gomijeskom dolu, kao i kraćeg odvojka sa puta Karaula-Ubli, do vrha Sv. Ilija, omogućena je bezbjednija posjeta, bez potrebe za prethodnim poznavanjem staze i terena. Bilo bi šteta da nije tako, jer se staza savladava za samo 20-ak minuta hoda, dobro je održavana i dostupna gotovo svima.
Pred samim vrhom, u dubokom hladu bukove šume, Crkveni odbor i MZ Ubli, uz pomoć privrednika Herceg Novog, uredili su prostrano i lijepo osmišljeno odmorište sa drvenim stolovima i klupama, gdje se inače, prilikom slave, organizuje zajednički ručak.
Sam vrh je jedan od najboljih vidikovaca na Boku Kotorsku, što je već, samo po sebi,sasvim dobar motiv da ova tačka preraste u jednu od atrakcija našeg zaleđa. Posebno je dobar pogled na unutrašnji zaliv, Gospu od Škrpjela i Sv. Đorđa, ali i na Lovćen, Tivat sa okolinom, Lušticu, kao i sam ulaz u Boku Kotorsku.
Bokeljima Sv. Ilija od davnina služi i kao svojevrsna, prirodna meteorološka stanica: ovaj stureni vrh na spoju Boke i Orjena, izložen je stalnom sukobljavanju ova dva klimata, a iskustvo govori da kad oblaci legnu na Sniježnicu – kiša je sigurna!
Po podacima mr Ilije Stanovčića, objavljenim u knjizi „Ubli hercegnovski“, prvobitnu crkvicu je još početkom 20-og vijeka „svoltao i uredio ubajski klesar Petar Mitrov Pavlović“. Vremenom je crkva pretrpjela znatna oštećenja, pa je prije nekih 7-8 godina temeljno obnovljena. Za otvaranje crkve za posjetu valja prethodno kontaktirati paroha Ubala, Špira Živkovića, odnosno porodicu Dragana Radinovića (Tivat), koja je, uz ostale, zaslužna za obnovu ovog vjerskog zdanja.
