Crna Gora, na svom dijelu jadranskog priobalja, ima izrazito dobre preduslove za razvoj nautičkog turizma, počevši od geografske pozicije, preko geomorfoloških formi – reljefa priobalja, do klimatskih osobina. Sa druge strane izgradnja materijalne osnove i upravljanje ukupnim razvojem ovog segmenta turističke ponude još uvijek u pojedinim sadržajima nisu na odgovarajućem nivou, konstatuje dr Zoran Kovačević.
On kaže da iako imamo viševjekovnu pomorsku tradiciju, posebno u Boki Kotorskoj, mi nismo prepoznati kao tradicionalno nautička turistička destinacija. Prirodni uslovi su, uz neke od mjera razvojne politike, prvenstveno ti koji su privukli investitore u nautičke turističke kapacitete, a zatim i turiste nautičare da u većem broju dođu u Crnu Goru”.
Postoji li državna strategija razvoja u toj oblasti ?
Prije 15-tak godina, tačnije 2005. su Vlada Crne Gore i njemački GTZ izradili jedan dokumenat koji ima formu strategijskog planskog dokumenta. Po tom dokumentu je definisana većina lokacija pogodnih za izgradnju nautičkih turističkih kapaciteta na našem dijelu obale. Mislim da je to bila i baza na koju se kasnije, u ovom segmentu, naslanjala većina planskih dokumenta višeg reda. Nadam se da nadležni planiraju da uskoro pristupe izradi sveobuhvatne strategije razvoja crnogorskog nautičkog turizma, jer je stanje na terenu u svim segmentima ovog vida turističke ponude daleko od onog koje je bilo prije petnest godina.
Primjera radi u GTZ-ovoj studiji 2005. godine na 290 km crnogorskog dijela Jadrana, kao početno stanje prepoznato je 568 komercijalnih vezova, a projektovani kapacitet dat je na 1950 komercijalnih vezova. Danas je u ponudi crnogorskih marina već više od 2000 komercijalnih vezova.
Šta je potrebno uraditi za savremeni razvoj nautičkog turizma u našoj zemlji ?
Zavisi od toga, dali akcenat stavljamo na riječ „savremeni“ ili „razvoj“. Mislim da se kod nas često riječ razvoj positovjećuje sa izgradnjom materijalne osnove, prvenstveno novih marina i vezova. Međutim, da bi taj razvoj zaista bio „savremen“ potrebno je u njega uključiti sve one upravljačke mjere koje mu obezbjeđuju kako ekonomsku tako i ne manje važnu socijalnu i ekološku održivost.
Kakva je naša pozicija u odnosu na zemlje u okruženju, prvenstveno mislim na Hrvatsku i Italiju…
Dobra, jer smo imali i imamo šansu da zbog blizine učimo iz njihovih iskustava. Međutim, mi sa naših 290 km obale, koliko god ona atraktivna bila, ne možemo biti u destinacijskom smislu konkurencija Italiji i Hrvatskoj, već upravo suprotno, trebamo gledati kako da se adekvatno pozicioniramo na ovom zahtjevnom tržištu, tako da manje da više, bezuslovno uvažavajući sve faktore održivog razvoja.
Kapacitet nosivosti naše obale nije neograničen, zato treba biti vrlo pažljiv u pogledu budućih aktivnosti, upozorava dr Kovačević.
“Kroz izgradnju visokokvalitetnih kapaciteta kakve danas imamo u Tivtu, Kumboru, Luštici, postavljena je dobra razvojna osnova. Postoje i propusti na pojedinim lokalitetima i u određenim upravljačkim mjerama, međutim, daleko od toga da je kasno da se taj razvoj usmjeri tako da bude u funkciji ukupnog turističkog i ekonomskog razvoja našeg društva”, kaže dr Kovačević.
Kakvo je stanje u Boki Kotorskoj ?
Boka Kotorska je prirodna luka izvanredne ljepote, ako zanemarimo da sam subjektivan, po meni možda i najatraktivniji lokalitet za izgradnju nautičkih turističkih kapaciteta na Mediteranu. Zbog toga je potrebno imati izrazito restriktivan pristup bilo da se radi o izgradnji nautičkih ili nekih drugih kapaciteta. Takođe, ne treba zanemariti potrebu strogog definisanja i praćenja režima plovidbe i sidrenja u samom zalivu.
Ne rijetko se čuju primjedbe da će akvatorij Boke uskoro postati prenapućeno sidrište i privezište za jahte ?
“Trebamo težiti da od manje dobijemo više, a ne da uništimo i to malo što imamo. Već sam rekao, da Boka zbog toga što je prirodna luka (manji su troškovi izgradnje nego na otvorenom moru) izrazite atraktivnosti, privlači veliki broj investitora, što ne znači da im treba izlaziti u susret već nasuprot, treba uspostaviti sistem, a postoji način, koji će kroz pravilno korišćenje postojećih kapaciteta obezbjediti maksimalne koristi za lokalnu zajednicu i državu” .
Preizgrađenost obale
“Postoji opasnost da dođe do preizgrađenosti obale lukama i drugim sadržajima. Kada govorimo o nautičkom turizmu, ne treba zaboraviti da njegov razvoj troši i opterećuje resurse na koje se oslanjaju i drugi segmenti turističke ponude.
Mi, posebno u Boki, moramo voditi računa o očuvanju autentičnosti mjesta – prostora, ali ne manje važno je voditi računa i o očuvanju autentičnosti doživljaja koji turisti imaju kada dođu kod nas. Zbog toga je pronalaženje mjere koja obezbjeđuje poštovanje sva tri aspekta održivosti „conditio sine qua non“ -uslov bez kojeg se ne može- planirati budući razvoj”, kaže dr Kovačević.
Kakva je uloga kruzera u razvoju nautičkog turizma ?
Mislim da iako neki autori posmatraju kruzing turizam kao dio nautičkog turizma, prije svega jer je u osnovi oba plovidba, ovdje riječ o zasebnim segmentima turističke tražnje, pa prema tome i specifične ponude. Ako govorimo o ubrzanom razvoju kruzing turizma u Boki Kotorskoj, onda tu, kao i kod nautičkog-jahting turizma, treba voditi računa o posebnostima i osjetljivosti našeg zaliva. Zbog toga je neophodno što prije redefinisati strategiju ukupnog razvoja crnogorskog turizma koja će uključiti i razvojne trendove u nautičkom jahting i kruzing turizmu, vodeći računa o ukupnoj održivosti Crne Gore kao turističke destinacije.
Neke zemlje i gradovi u okruženju ( Dubrovnik, Venecija) ograničili su broj uplovljavanja kruzera u njihove luke ? Na drugoj strani mi sa ponosom ističemu kako iz godine u godinu raste broj uplovljavanja kruzera, prvenstveno mislim na Kotor.
Mislim da su upravo Dubrovnik i Venecija uveli ograničenja u broju kruzera (posjetitelja) kako bi kao destinacije koje su izvanredno očuvale autentičnost mjesta, kroz te mjere, pokušali da očuvaju i autentičnost doživljaja, koju su polako počeli da gube. Vraćam se na početak našeg razgovora, kada sam rekao da smo mi u prednosti u odnosu na njih samo ako, uvažavajući posebnosti Crne Gore, na pravi način iskoristimo njihova iskustva prilikom planiranja našeg razvoja.
Nautički turizam i ekologija. Šta bi konkretno trebalo preduzeti ( normirati) u ovoj oblasti ?
Pošto sam kao član komisije za ocjenu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu u marinama na Luštici i II faze u Tivtu imao uvid u ta dokumenta, mogu da kažem da se tu težilo da se prilikom izgradnje instaliraju sve najsavremnije tehnologije kako bi se ispoštovali ekološki standardi u samim marinama. Takođe sam mišljenja, da bi upravo nosioci tog dijela visokokvalitetne nautičke turističke ponude trebalo da kao zainteresovana strana budu glavni promoteri zaštite životne sredine i održivosti svakog daljnjeg razvoja. Podsjećam da su na međunarodnom tržištu turističke tražnje, nautički turisti prepoznati kao jedni od najosjetljivijih na negativne ekološke promjene. Sa druge strane, kada govorimo o normativnoj regulativi iz ove oblasti, tu postoje međunarodni standardi, konvencije i dr. propisi, koje je potrebno redovno pratiti i usklađivati sa nacionalnom legisaltivom. Međutim, kao i u drugim segmentima života, ako ne obezbjedimo kvalitetnu primjenu, propisi, strategije, planovi nam ostaju samo mrtvo slovo na papiru, koje često ni ne podstiču pravilan razvoj, pa u tom slučaju ni na koji način ni ne obezbjeđuju odgovarajuću zaštitu životne sredine.
Porto Montenegro i “ozbiljan” početak razvoja nautičkog turizma
“Iako se prvo pominjanje jahti i jahtarenja kod nas srijeće još krajem devetnestog vijeka, kada je Kralj Nikola na poklon od turskog Sultana dobio jahtu Silistrija, sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka ne može se govoriti o nekoj značajnijoj pojavi na našem dijelu Jadrana. Tek tada je u okviru projekta „Južni Jadran“ planski definisana izgradnja nautičkih turističkih luka u Baru i Kotoru. Nažalost, kao dio tog plana do osamdesetih godina izvršeno je samo djelimično prilagođavanje operativnih obala u lukama Kotor, Budva i Bar tako što su osposobljene za prihvat manjeg broja jahti. Međutim, ono što ja smatram za početak ozbiljnijeg razvoja savremenog nautičkog turizma kod nas je potpisivanje ugovora i izgradnja marine Porto Montenegro u Tivtu”, mišljenja je dr Kovačević.
O autoru
Dr Zoran Kovačević iz Herceg Novog, doktor je ekonomskih nauka iz oblasti turizma. Nakon što je diplomirao na Odsjeku za menadžment, Pomorskog fakulteta u Kotoru, postdiplomske studije završava, na Odsjeku za menadžment u turizmu, Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu. U Brodogradilištu Bijela je bio zaposlen na mjestu Savjetnika za jahting program i Sekretara društva, nakon čega prelazi u Institut Igalo na mjesto Izvršnog direktora, pa potom Savjetnika za ekonomska pitanja. Objavio je više stručnih radova u domaćim i stranim naučnim časopisima, iz oblasti nautičkog i zdravstvenog turizma. Doktorirao je na temu: “Uloga nautičkog turizma u održivom razvoju Crne Gore”.
/S.Kosić/
