Pandemija korona virusa je uticala na čitav Svijet, a među najviše pogođenim industrijama se izdvaja turizam. Granice su zatvorene, avioni prizemljeni, kruzeri usidreni, a hoteli su u stand-by režimu.
Piše: Željko Cicović
Hoće li postojati sezona 2020, i šta će biti sa turizmom u Crnoj Gori nakon pandemije?
Trenutno je izvjesno jedino da će se gubici od prihoda u turizmu i ugostiteljstvu mjeriti u desetinama i stotinama milijardi evra, i da će veliki broj ljudi ostati bez posla. Svjetski savjet za putovanja i turizam (World Travel & Tourism Council – WTTC) je upozorio da bi uslijed pandemije izazvane virusom COVID-19, broj otpuštanja u turizmu mogao dostići čak 50 miliona. Po predviđanjima, biće najviše pogođeni zaposleni u Aziji, gdje se očekuje smanjenje broja radnih mjesta za oko 30 miliona, u Evropi- 7 miliona, i u USA- 5 miliona. Niko tačno ne može predvidjeti tok pandemije, ali realno je očekivati da će i nakon završetka pandemije biti potrebno najmanje 10 mjeseci da bi se stanje normalizovalo.
Šta mogu očekivati male države, poput Crne Gore, gdje turizam čini 21,6% BDP i zapošljava 17% ukupnog broja zaposlenih? Da li Crna Gora ima finansijske rezerve kojima bi sačuvala likvidnost ove industrije, kao i mala preduzeća koja su na prva na udaru, a čine većinu privrednih subjekata u ovoj branši?
Svjedoci smo da moćne države planiraju značajna “upumpavanja” sredstava u svoju privredu, kako bi sačuvali radna mjesta i omogućile brži oporavak privrede. Ipak, u Crnoj Gori, većina učesnika u ovoj industriji (hotelijeri, ugostitelji, turistički radnici. prevoznici), ima jake razloge za zabrinutost. Vodeći se trendom rasta prihoda u turizmu u prethodnom periodu, svoje reserve su doveli na minimum ulažući ih u pripremu sezone i kapitalne investicije, očekujući dobre prihode i povrat uloženih sredstava sredstva. Mnogi su posegli za kreditima koje realno sad neće moći redovno servisirati. Promet je desetkovan, otkazivanje rezervacija konstantno, predsezona je propala, a glavna sezona je, de fakto, upitna i veoma neizvjesna.
Sigurno je da će broj posjeta znatno opasti, što će dovesti do velikog pada popunjenosti hotela i prosječnih cijena soba (ADR). Najavljena sezonska zapošljavanja, ukoliko se uopšte realizuju, biće svedena na minimum. Vrlo je vjerovatno da mnogi sezonski hoteli neće imati ekonomsku opravdanost da uopšte otvore vrata u ovoj sezoni!
Šta možemo učiniti da prebrodimo krizu, i iz nje izađemo jači?
Na Vladi Crne Gore je da adekvatno reaguje donošenjem paketa mjera za olakšanje poslovanja ove industrije, koje mogu uključivati beskamatne kredite za očuvanje likvidnosti, uvođenje poreskih olakšica, vaučere za domaće turiste, kao i smanjenje taksi za zakup plaža, javnih površina i drugih najmova.
Krizni menadžment preduzeća mora donijeti vrlo bitne odluke i odgovoriti zadatku. Trenutno je najbitnije da se očuvaju radna mjesta i zaposleni na koje dugoročno računamo, i koji će imati značajnu ulogu u stabilizaciji poslovanja nakon pandemije.
Svako od nas lično treba da se podsjeti da posao na kraju ne čine brojke na papiru, nego ljudi- jednako oni u kolektivu, i oni koje ugošćavamo.
Kao i svaka kriza, i ova će izbaciti iz igre slabije igrače, bez finansijskih rezervi, a onim jačima će ostaviti prostora da, u godinama koje dolaze, dodatno ojačaju svoju poziciju na tržištu.
/Željko Cicović/
*Autor je dugogodišnji turistički radnik, diplomirani ekonomista i direktor hotela visoke kategorije sa iskustvom preko 35 godina u turističkoj privredi
