Higijena ruku i fizička distanca su imperativ, a dovoljno sna, pravilna ishrana i redovan odmor mogu pomoći u borbi sa infekcijom koronavirusom, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.
On je u intervjuu za PR Centar istakao da nema maske koja može zamijeniti fizičku distancu.
„Neki javno zdravstveni autoriteti su krenuli u reviziju preporuka vezano za nošenje maski što će, vjerovatno, biti situacija i u Crnoj Gori, zbog toga što postoje dokazi da oni koji nemaju simptoma imaju značajnog uticaja na dalje širenje infekcije“, naveo je Begić.
Upitan da li je asepsol koristan ili štetan, i da li se njime mogu prati kućni ljubimci, on je odgovorio da se asepsol nalazi na listi sredstava koja su djelotvorna na novi koronavirus, ali u određenoj koncentraciji.
„Međutim, njegova upotreba na tkivima, uključujući i živa bića, nije provjerena tako da ga ne bi preporučili za dezinfekciju šapa kućnih ljubimaca“, rekao je Begić.
Sasvim je dovoljno da, kako je naveo, nakon šetnje, vlasnici koriste uobičajena sredstva koja svakodnevno koriste za održavanje higijene kućnih ljubimaca, posebno vodeći računa o šapama.
Begić je kazao da voće i povrće treba prati pod mlazom higijenski ispravne vode, dovoljno dugo, i da se nikakva druga hemijska sredstva, uključujući i dezinficijense, ne smiju koristiti.
Upitan da objasniti proceduru nakon ulaska u dom, Begić je kazao da je ključ cijele priče i prevencije održavanje higijene ruku.
„Nije dokazano da virus može da se zadrži na obući koja se svakodnevno koristi. Druga je priča za zdravstvene radnike i obuću koja se koristi u zdravstvenim ustanovama, posebno na odjeljenjima gdje se liječe korona pozitivni pacijenti. Ali ne postoje dokazi da obuća koja se svakodnevno koristi ima ulogu u transmisiji virusa“, naveo je Begić.
On je savjetovao da se, nakon povratka u kuću, osobe izuju ispred stana, i da se odjeća provjetri, iako ne postoji pravi dokaz da odjeća može da učestvuje u transmisiji virusa.
„I, naravno, nakon toga odmah treba oprati ruke. Što se tiče lica, poželjno ga je oprati, ali nije utvrđeno da lice ima toliki značaj u epidemiološkom širenju infekcije, koliko imaju prljave ruke“, dodaio je Begić.
Upitan da li se rukavice mogu koristiti više puta, on je kazao da se rukavice mogu prati i dezinfikovati.
„Koji god način osoba odabere, jako je bitno da vodi redovnu higijenu ruku, bilo da nosi ili da ne nosi rukavice“, istakao je Begić.
Na pitanje da li je tačno da se virus ne može zadržati na hljebu, , on je rekao da je hljeb suv i ne predstavlja pogodno tlo za razvoj bakterija i virusa.
„Međutim, i na hljebu i na voću i povrću, teoretski, novi koronavirus može da ostane određeno vrijeme, ne previše dugo, ali samo pod uslovom da je korona pozitivna osoba kijala ili kašljala u neposrednoj blizini tih proizvoda“, pojasnio je Begić.
Upitan da li je open-space i sistem centralne ventilacije/klime rizičan, Begić je kazao da se novi koronavirus ne širi aerogeno, pdnpsno da se bolest ne prenosi vazduhom, već kapljično.
„Nijedna studija u svijetu nije u uzorcima vazduha u bolesničkim sobama dokazala prisustvo virusa. To je jako bitno. Ali teoretski rizik da virus uđe u centralne sisteme klimatizacije postoji. Zato je i redovno provjetravanje prostorija imperativ na kojem poslodavci mogu insistirat“, naveo je Begić.
Na pitanje da li bi lijek protiv malarije, za koji postoji interesovanje u apotekama, preporučio kao neku vrstu preventive, Begić je rekao da bi ga preporučio bih ga samo kao preventivu malarije, i to ako osoba putuje u malarično područje.
On je rekao da kao preventivu ne preporučuje ni Tamiflu, zato što pomenuti taj lijek ima indikacije i zna se kada se koristi, kod koga i za liječenje kojih bolesti.
Upitan šta preporučujete za podizanje imuniteta kod djece, ljudi srednje dobi i posebno za starije, Begić je kazao da je najbolji redovan ritam života, koji podrazumijeva dovoljno sna, pravilnu ishranu i redovne odmore tokom dana.
Na pitanje da li je neko, ko je u jednom trenutku negativan na koronavirus, a kroz nekoliko dana postane pozitivan, mogao virus širiti u tom periodu, on je rekao da IJZ procjenjuje epidemiološki rizik za svakog novootkrivenog pacijenta.
„Dakle, smatra se da je osoba bila zarazna za svoju okolinu najmanje dva ili tri dana prije početka simptoma“, kazao je Begić.
Kako je naveo, priroda virusa je takva da, ako je neko danas negativan, ne mora da znači da za nekoliko dana neće biti pozitivni, iz prostog razloga jer se u tom peridu može desiti da je izložen virusu, ili da se nalazi u periodu inkubacije kada test nije mogao da otkrije prisustvo virusa u nosu i ždrijelu.
„Zbog toga, kod onih pacijenata, koji su najrizičniji, ili kod kontakata za koje imamo pouzdane i čvrstve epidemiološke podatke, mi radimo serijska testiranja, odnosno ponavljamo testiranja u razmaku od nekoliko dana da bi bili apsolutno sigurni da li je osoba inficirana ili ne“, pojasnio je Begić.
Upitan šta bi preporučio radnicima u trgovinama, a posebno onima na kasi, on je kazao da je primijetio sam da su u određenim marketima već postavljeni pleksiglas paneli koji razdvajaju kasirke od mušterija.
„Što je jako dobra epidemiološka mjera, s tim što se takve staklene ili plastične barijere moraju redovno dezinfikovati i čistiti“, dodao je Begić.
Kako je naveo, kasirkama je glavna preporuka da nose maske.
„Maska i fizička distanca su dvije osnovne mjere koje nijedna druga mjera ne može zamijeniti. Mi smo preporučili korišćenje rukavica iz prostog razloga što novac i predmeti prolaze kroz njihove ruke. Dakle, ako koriste ili ne koriste rukavice, dezinfekcija ruku je naredni korak koji se mora sprovoditi sa svim mjerama“, kazao je Begić.
