U paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom u subotu je otvorena izložba fotografija Nenada Mandića, „Lavovi Svetog Marka“.
Izložba je prije mjesec predstavljena u Kotoru, a Herceg Novi je prva stanica na njenom putu kroz Crnu Goru.
– Izložba „Lavovi Svetog Marka“ je nastala kao potreba da se skrene pažnja na kulturno nasljeđe Kotora i jednu od istorijskih vertikala Boke, pored kojih prolazimo svakog dana. Ti reljefi su visoko iznad pogleda na San Đovaniju, sakriveni na Markatu, jedan je na bedemu iznad rijeke Škurde i ne može mu se prići. Prikazano je devet lavova koji su očuvani. Nažalost, nema ih još mnogo koje ljudska ruka ili zub vremena nijesu uništili – zabilježila je Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti.
Otvarajući izložbu arhitekta i heraldičar Srđan Marlović ukazao je na životopis Sv. Marka i opisao kako su njegove mošti ukradene iz Aleksandrije i donesene u Veneciju, gdje postaje proglašen njenim zaštitnikom, a ona tim činom dobija epitet Republike Svetog Marka, te ojačava svoj geopolitički položaj.
– Malo ko od nas zna otkud uopšte krilati lav u Veneciji, a priča seže duboko, do Biblije, u priči o proroku Jezekilju, kojem se ukazao šestokrilni anđeo, koji je imao četiri lika, orla, anđela, lava i bika. Kasnije su se tokom razvoja hrišćanstva, ove četiri životinje identifikovale sa četvoricom jevanđelista, pa je krilati lav ostao vezan za Svetog Marka, bik za Svetog Luku, orao za Svetog Jovana, a anđeo za Svetog Matiju, objasnio je Marlović.
– Gdje kod je kasnije Mletačka republika bila prisutna, što u smislu osvajanja, što u smislu popravki u gradovima kojima su vladali, ostavljali su svoj pečat. Taj pečat je zapravo okamenjena zastava, a ovi panoi izuzetne umjetničke vrijednosti pokazuju nam i umješnost klesara da prenesu sve to što je Venecija nama htjela da poruči. Tlo na kojem se nalazi lav nije estetika, već kompletan narativ koji nam govori na kojoj se lokaciji nalazi data kamena plastika, ali i kakvom vrstom teritorije vlada Venecija – kazao je Marlović.
Autor fotografija Nenad Mandić poručio je da izložba predstavlja drugi život lavova, jer je isprva rađena za knjigu koju je objavio Pomorski muzej iz Kotora. On je istakao da je riječ o angažovanoj umjetnosti, kojoj je želio ukazati na značaj očuvanja kulturno-istorijskog blaga Boke.
– Tokom rada na projektu, otkriveno je da ima mnogo lavova koji su skriveni od očiju javnosti. Bili su iznad rijeke, na pijaci, neki su opet, do prije dvije godine tavorili zarasli u bilje, pa se došlo na ideju da se oni izlože na nekom javnom prostoru, a to je bila Pjaca od kina. Izložbu je podržao Sekretarijat za kultiru, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a onda je uslijedio poziv iz Herceg Novog, grada za koji me vežu korijeni. U posljednjih pet godina sam fotografisao mnogo toga za različite muzeje. Ljudi nijesu svjesni da, recimo, kada prolaze pokraj Sv. Mihaola, da su unutra bili zlatni predmeti stari preko 4.000 godina, te da za njih znaju u Njemačkoj, a da velika većina naših građana to ne zna, te da su predmeti nađeni u Grblju u Velikoj i Maloj grudi. Imate rukopise stare od 300 do 500 godina – kazao je Mandić.
Dr Tamara Vujović, savjetnica predsjednika hercegnovske opštine, je kazala da fotografije otkrivaju skrivene kutke istorije, pored kojih prolazimo svakodnevno, na koje ne obraćamo pažnju, a trebalo bi.
– Ovo je, reklo bi se, jedna jednostavna forma umjetničkog izraza, dakle fotografija na panelima koji se mogu prenositi i koja može svoju priču i vrijednost, veoma jednostavno da prenese u druge gradove i prikaže što je željela dočarati. Ono što je za nas važno je da kroz ove i ovakve događaje gajimo i stavljamo akcenat na bogato nasljeđe koje Boka Kotorska ima – poručila je dr Vujović.
/Ž.K/
