Zastupnici u Evropskom parlamentu su u četvrtak od Europske komisije zatražili zakonodavne prijedloge za zabranu kaveznog uzgoja u EU-u od 2027. godine, uz prijelazno razdoblje i znanstvenu procjenu utjecaja.
U svom odgovoru na Evropsku građansku inicijativu „Okončajmo doba kaveza“, europarlamentarci su zatražili od Evropske komisije da iznese zakonodavne prijedloge za zabranu kaveznog uzgoja u EU već do 2027. godine.
Rezolucija je usvojena na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u četvrtak s 558 glasova za, 37 protiv i 85 suzdržanih.
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poljoprivrednike širom Europske unije, europarlamentarci su se složili da je potrebno donijeti kvalitetan zakonodavni okvir.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Norbert Lins (AGRI) rekao je da političari moraju preuzeti odgovornost i da treba postići pravu ravnotežu. Osvrnuo se na potrebu uvođenja poticaja poljoprivrednicima kako bi zadržali konkurentnost.
Povjerenica Komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je da je Europa od 70-ih godina prošloga stoljeća puno napredovala, ali da može bolje.
„Aktivnosti o kojima danas raspravljamo u području dobrobiti životinja važan su gradivni blok u našoj održivoj politici za hranu“, istaknula je i dodala da će rezolucija „utjecati na cjelokupni sustav ‘Od polja do stola’“. Kazala je da će trebati provesti jednake standarde prilikom uvoza proizvoda i označavanja u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da očekuje poštenu tranziciju za europske poljoprivrednike.
Zastupnici su se složili da je strah od promjena koji poljoprivrednici osjećaju opravdana, a pitali su se i hoće li građani biti spremni kupovati skuplje proizvode zbog nametnute više kvalitete. Istaknuli su problem uvoza s obzirom da ne postoji mogućnost uvida u način proizvodnje van EU.
Francisco Guerreiro iz Kluba zastupnika Zelenih je rekao da je, “kako bi zaštitili naše poljoprivrednike od najveće je važnosti da uvozni proizvodi poštuju ista pravila koja se slijede u EU-u”. Također je dodao kako je 2027. prikladan rok za donošenje zabrane kaveznog uzgoja jer bi “oni proizvođači koji prvi ostvare tranziciju došli u nepovoljniji položaj ako bi razdoblje tranzicije bilo duže”.
Daniel Buda iz Europske pučke stranke (EPP) je pozdravio ukidae kaveznog uzgoja ali i upozorio na opasnost od “izmještanja proizvodnje izvan EU što bi imalo negativan učinak na europske potrošače”.
Ivan David iz skupine Identitet i demokracija, bivši poljoprivrednik, izrazio je neslaganje sa zahtjevom za uvođenje bezkaveznog uzgoja te rekao „prošla je era razuma i sada se nalazimo u ideološkoj eri u kojoj nama upravljaju manjine“. Naveo je i da je u nekaveznom uzgoju veća mogućnost bolesti i infekcija životinja što nosi dodatne troškove poljoprivrednicima.
S njime se složio Juan Ignacio Zoido Álvarez (EPP) koji smatra da je ova inicijativa primjer populizma, odnosno traženja “jednostavnih rješenja za složene probleme”.
“Prije nego što pokušamo bilo što nametnuti našim poljoprivrednicima, trebaju nam informacije i sveobuhvatna procjena učinka. Potrebno nam je razumno prijelazno razdoblje kako bismo poljoprivrednicima omogućili prilagodbu novim zahtjevima, a prije svega, potrebno je dodatno financiranje kako bismo mogli izvršiti ovu prilagodbu” rekao je.
Istaknuo je i da slobodno kretanje pogoduje razvoju i širenju bolesti kod životinja, a naveo je i pojavu kanibalizma.
Nezavisni zastupnik Balázs Hidvéghi je kazao da „ne bismo trebali usvojiti pravila koja će dovesti do propasti naših poljoprivrednika“. Prijašnja zabrana određenih praksi sa kavezima dovela je do bankrota niza poljoprivrednika, a cijena jaja je tada u godinu dana u prosjeku porasla 33 posto, istaknuo je i dodao da bi ovaj zahtjev mogao dovesti do dalekosežnijih posljedica.
Krzysztof Jurgiel iz Eurpskih konzervativca i reformista (ECR) rekao je da ne postoje dokazi da životinje u kavezima pate. „Baš naprotiv, one se drže u dobrim uvjetima“, ustvrdio je.
Hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić čestitao je na uspjehu građanskoj inicijativi i istaknuo kako Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj uzgoja životinja na slobodi.
“Svakome bi trebalo biti stalo do dobrobiti životinja, ako ne zbog samih životinja koja su svjesna bića, onda zbog proizvoda koji se dobivaju od životinja koje ljudi konzumiraju. Budućnost držanja životinja je ekstenzivna, a industrijski ntenzivni uzgoj je nešto što polako odlazi u povijest”, rekao je.
“Hrvatska ima sjajne uvjete i tradiciju za ekstenzivno držanje životinja. Najveći potencijal definitivno je 1,6 milijuna hektara krških pašnjaka gdje, recimo, ovce, koze i goveda mogu boraviti cijele godine. Prirodno je i zdravije vidjeti životinje kako cijeli život provode na otvorenome, šećući između grmova i stabala, nego u kakvom kavezu. Međutim, to je san na kojem tek treba mnogo raditi, a razvoj i naseljavanje tih područja je nešto što nam tek predstoji”, rekao je Sinčić.
Europska građanska inicijativa (ECI) “End The Cage Age” (Okončajmo eru kaveza), kojom se traži zabrana držanja uzgajanih životinja u kavezu, prikupila je gotovo 1,4 milijuna potpisa građana EU-a iz 18 zemalja, a inicijativa je 16. travnja predstavljena na javnom saslušanju u Europskom parlamentu. Potpisi građana koji su podržali inicijativu službeno su predani Europskoj komisiji 2. listopada 2020.
Inicijativa je pokrenuta 11. rujna 2018., a prikupljanje potpisa okončano je godinu dana kasnije. Inicijativom se tražila zabrana kaveznog uzgoja kokoši, zečeva, prepelica, patki i guski, te zabrana prasilišta.
Prema podacima Europskog parlamenta, 90 posto piletine u Europskoj uniji uzgaja se u neprikladnim prostorima uz genetsku selekciju najotpornijih sorti. Najmanji udio među članicama EU ima Austrija (3 posto), a najviše Malta (99 posto), dok se Hrvatska nalazi na 14. mjestu. U izvještaju inicijative “End the Cage Age” navodi se da u Hrvatskoj u kavezima boravi 1.479.286 životinja ili 66 posto od ukupnog broja uzgajanih životinja.
Prva pravila o zaštiti domaćih životinja u Europi donesena su 1970-ih godina, a pravila o zaštiti životinja tijekom prijevoza usvojena su 2004. U rezoluciji iz 2019. godine Europski parlament pozvao je na bolju provedbu, sankcije i skraćivanje vremena putovanja, a u lipnju 2020. godine osnovan je i istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja pravila EU-a o dobrobiti životinja tijekom prijevoza.
Utvrđeni su i standardi dobrobiti životinja iz uzgoja tijekom omamljivanja i usmrćivanja te uvjeti uzgoja određenih kategorija životinja. U listopadu 2018. zastupnici su usvojili novu uredbu u cilju ograničavanja upotrebe antibiotika na farmama kako bakterije koje su razvile antimikrobnu otpornost ne bi dospijevale u hranu.
