Crna Gora će kroz IPA 2 program predpristupne pomoći Evropske unije do 2017 godine dobijatu u projeku oko 35 miliona eura godišnje bespovratnih sredstva. Nakon ulaska u EU, raspoloživ novac koji će Crna Gora dobijati iz EU fondova drastično će porasti te stoga već sada treba raditi na projektima koji će se briselskoj administraciji ponuditi za dobijanje bespovratnog sufinasiranja u momentu kada zvanična Podgorica pristupi Uniji – čulo se danas u Kotoru na prezentaciji „Evropski fondovi – iskustvo Hrvatske – mogućnosti za Luku Kotor“.
Prezentaciju održanu u zgradui Luke Kotor za predstavnike te firme, pomorske privrede, Opštine Kotor, Fakulteta za pomorstvo iz Kotora i Fakulteta za mediteranske poslovne studije iz Tivta, održao je mr Zvonimir Savić, direktor sektora za finansijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori iz Zagreba.
Savić je objasnio da nakon relativno ograničenog IPA programa predpristupne pomoći, države koje ušu u EU, dobijaju mogućnost korišćenja mnogo izdašnijih EU fondova kohezione politike.
„Hrvatska je do ulasak u EU dobijala u projeku oko 150 miliona eura godišnje bespovratne pomnoći, a kada smo pristupili Uniji imamo na raspolaganju preko milijardu eura godišnje. Za to se trebalo dugo, temeljno i ozbiljno prpremati, napraviti strateške projekte i detaljnu dokumentaciju, pa vi već sada morate na tome raditi, kako bi spremno dočekali trenutak kada će Crnoj Gori umjesto aktuelnih oko 40, kao članici EU, na godišnjem nivou biti dostupno 250 ili viđe miliona eura bespovratnih sredstva iz EU fondova.“- istakao je Savić. On je dodao da je za Hrvatsku, na temelju odnosa njenog BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na EU prosjek, Unija iz svog budžeta za sedmogodišnji perid od uklaska Zagreba u EU, opredijelila čak 8,6 milijardi eura.
Hrvatska je trenutno na oko 63 posto evropskog prodsjeka BDP-a per capita, dok je Crna Gora na oko 40 posto. Budžet iz EU kohezionih fondova koji za narednih sedam godina iznosi ukupno 325 miliona eura, dijeli se po ukupno 271 regiji u državama-članicama EU, zavisno od stepena njihovog ekonomskoj razvoja.
„Da bi ste mogli koristiti taj novac, već sada morate počet pripremati dokumetaciju i konkretne projekte iz raznih oblasti za koje EU administraciji u Briselu morate dokazati da će imati pozitivan efekat na vaš ekonomski razvoj, riješavanje slabosti u privredi i infrastrukturi, očuvanju životne sredine i slično. Mi u Hrvatskoj smo već 2009 imali takve projekte iako tada nismo znali kada ćemo ući u EU, a to se desilo lani.“- istakao je Savić dodajući da će zvanični Zagreb iz EU budžeta u narednih sedam godina dobiti 1,3 milijardi eura bespovratne pomoći u sufinansiranju samo projekata iz oblasti saobraćaja.
„Javne investicije u EU državama Istočne Evrope u proteklih nekoliko godina ekonomske krize praktično ne bi ni postojale da nije EU kohezionih fondova, pa je stoga pravovremena priprema za konkurisanje za novac iz EU budžeta od izuzetne važnosti za ekonomski razvoj svih tih država.“- istakao je Savić. On je na konkretnim primjerima iz Hrvatske, Malte, Kipra iz Grčke ukazao kako su te države iskoristile novac iz Brisela za gradnju novih saobraćajnih i kapaciteta pomorske industrije, ističući da će istu mogućnost kada pristupi EU, imati i Crna Gora.
„Trenutno za oblast saobraćaja možete računati na 32 miliona eura koliko je po „Indicative Strategy Paper-u“ za Crnu Goru opredijeljeno za period 2014-2020 godina. Vaše Ministarstvo saobraćaja opredijelilo se da najveći dio tog novca – 26,215 miliona eura usmjeri na željeznicu, 1,035 miliona predviđeno je za drumski, a 4,3 miliona eura za projekte iz oblasti pomorskog saobraćaja.“- kazao je hrvatski ekspert.
