Foto: Annegret Hilse / Reuters
Staru narodnu poslovicu da je pravda spora, ali dostižna najbolje dokazuje vijest iz Njemačke. Sedamdeset i šest godina od kraja Drugog svjetskog rata počelo je suđenje bivšem čuvaru jednog od nacističkih logora smrti koji je sudjelovao u zvjerskim ubojstvima tisuća ljudi.
Ovaj vitalni stogodišnjak koji se skriva od kamere, za mnoge svoje susjede i sugrađane bio je samo zaposlenik državne tvrtke u Istočnoj Njemačkoj. No iza te nevine uloge i mirnog života – krije se strašna priča. Riječ je o Josefu S. – bivšem čuvaru u logoru Sachsenhausen i bivšem SS-ovcu koji je izravno sudjelovao u ubojstvima najmanje 3500 zatočenika. I napokon se našao pred licem pravde. Ali samo zato što su ga otkrili bivši zatočenici i prijavili sudu.
– Ovo je sve previše emocionalno, veoma mi je teško pričati o svemu, zaista teško. Emocionalno se osjećam veoma prazno, a čekao sam na ovo 80 godina, rekao je Antoine Grumbach, bivši logoraš.
Sudski liječnici procijenili su da je vitalni Josef sposoban za suđenje, ali ne više od dva sata dnevno. No čini se da je itekako svjestan onoga što je radio u logoru.
– Očito je kako ne želi pronaći snage da se sjeti i javno progovori o tome što je radio i na taj način sve ove preživjele svjedoke još jednom ponižava, kaže Christoph Heubner, izvršni potpredsjednik Međunarodnog odbora za Auschwitz.
Privatni tužitelji ne odustaju, traže pravdu i znaju da će je napokon dobiti.
– Moji klijenti ne traže najstrožu kaznu, svjesni su njegovih godina, ali mislim kako je važno da se govori o zločinima iz tog razdoblja i da se javnosti pokaže kako još ima onih koji su ih počinili, a nisu osuđeni, rekao je Mehmet Daimaguler, odvjetnik tužitelja.
Suđenje izaziva veliku medijsku pozornost pa se umjesto na pokrajinskom sudu, održava u sportskoj dvorani u Brandenburgu na Havelu.
– Optuženik je odlučio ne obraćati se sudu u vezi s optužbama, samo je putem svojeg odvjetnika najavio da će u petak govoriti o svojem životu, rekla je Iris le Claire, glasnogovornica suda.
Nagađa se o tome što će reći. Mediji tvrde da je tadašnja istočnonjemačka tajna policija – iako je znala što je radio tijekom rata – Josefa S. vrbovala za svojeg agenta i na taj ga način abolirala te spasila od suđenja i sigurne smrtne kazne.
