Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak donijela je odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije za zahvat 25 Prostornog plana posebne namjene Morskog dobra „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ u opštini Tivat.
Kako se navodi u odluci, pristupa se izmjeni aktuelnih riješenja koja se odnose na površinu od oko 17,5 hektara u postojećoj DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ a koju je 2010. uradila podgorička kompanija Urbi Montenegro, po narudžbi tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora. Inače, ova DSL obuhvata područje plaže i izletničkog punkta Kalardovo sa akva parkom, makiju i poljoprivredno zemljošte uz jugozapadni obod kompleksa tivatskog aerodroma, naseljsku strukturu Brdišta i turističke komplekse Ostrvo cvijeća i uvala Brdišta, a originalno je važila do 2020. godine. Ukupna površina obuhvaćena originalnim DSL-om iz 2010, je 146,24 hektara dok je njen obuhvat na moru površine 54,5 hektara.
Vlada je odredila da će Ministarstvo ekologije, prostornog planaranja i urbanizma za izradu izmjena i dopuna ove DSL iz državnog budžeta izdviojiti 60.000 eura. Rok za izradu izmjena i dopuna je 12 mjeseci od, kako stoji u odluci Vlade, „dana donošenja Studije zaštite kulturnih dobara, odnosno završetka arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja“. Do izrade izmjena i dopuna DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“, odlukom Vlade, zabranjena je svaka gradnja na tom podrulju, izuzev izgradnje javne infrastrukture, ili rekonstrucije postojećih objekata.
Zanimljivo je da se izradi izmjena i dopuna ove DSL pristupa na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta a koje je Vladi ukazalo da je njena izmjena „neophodna u ciljun zaštite i očuvanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti na ovoj lokaciji“. To je možda i prvi put u novijoj istoriji Crne Gore da se jedan planski dokument koji je predvižao masovnu gradnju hotela, vila i paratmana na obali, revidira i planirana gradnja redukuje zbog potrebe zaštite prirodnog i kultuno-istorijskog blaga. Prostor DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ naime, obuhvata više značajnih kulturno-istorijskih lokaliteta, poput brojnih ostataka rimskih i antičkih građevina, prostora nekadašnjeg ranosrednjevjekovnog manastira na Prevlaci, ljetnjikovaca srednjevjekovne kotorske vlastele, starih crkava kao i spomenika iz novijeg doba popout uvale Brdišta u kojoj je 1941. potopljen razarač „Zagreb“ i poginuli narodni heroji Milan Spasić i Sergej Mašera.
„Cilj izrade izmjena i dopuna DSL je da se pristupi preispitivanju planskih rješenja, naročoto u dijelu kulturne baštine, a na osnovu stručnih nalaza, arheoloških istraživanja i Studije zaštite kulturnih dobara koje je prethodno potzrebno uraditi.“- piše u Programskom zadatku za izradu promijenjenog ovog planskog dokumenta koji je pored ostaloga, do sada previđao i masovnu gradnju luksusznih novih turističkih kapaciteta, kao i marine u uvali Brdišta i njenom sada netaknutom zaleđu.
Programskom zadatku koji je napravljen na inicijativu ministarstva koje vodi ministarka dr Vesna Bratić, stoji da je kroz im jenu i dopunu DSL, „potrebno preispitati plansko rješenje prvenstveno imajući u vidu složenost i kompleksnost lokacije koja se nalazi u okviru zaštićene okoline Područja Kotora koje je upisano na UNESCO listu svjetke baštine, dok samo poluostrvo Prevlaka ima zakonski status nepiokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1949.godine, uz očuvaje kulturnog pejzaža utvrđenih ljetnjikovaca iz ranog srednjeg vijeka Dančulovina i Grgurevina.“ Napominje se da je stoga potrebno preispitati prstornu organizaciju turističkih sadržaja „u oviru namjene za turizam uz uskađivanje sa propisima koji regulišu turističke sadržaje, kako bi se stvorili preduslovi za razvoj turizma kategorije pet zvjezdica“, kao i da je nepohodno preispitati i postojeća urbanistička riješenja iz dosadašnje DSL.
U Programskom zadatku se posebno naglašava potreba da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradi Studiju zaštite kulturnih dobara na području ove DSL, a koja do sada nije postojala i da propiše adekvatne mjere prezervacije tih dobara.
„Na ovaj način valorizuju se i unapređuju naslijeđene kulturne vrijednosti i omogućava održivi razbvoj. U tom smislu za riješavanje konflikta između očuvanja i zaštite izuzetnih kulturnih vrijednosti s jedne strane, i razvoja sa druge strane, Studija će dati efikasne mehanizme upravljanja i planiranja, koji će biti u funkciji sprječavanja promjena šretnih za kulturnu baštinu, posebno onih koje mogu promijeniti karakter i suštinu kulturnog identiteta“- stoji u Programskom zadatku za izmjenu i dopunu planskog dokumneta za Ostrvo cvijeća, Kalardovo i Brdišta.
Ovo će, ukoliko se do kraja realizuje, biti prvi primjer da se u Crnoj Gori prostorni planovi mijenjaju u korist potrebe očuvanja kulturne baštine, jer je do sada preovladala praksa, da se kulturna i prirodna baština morala „povlačiti“ i biti ovako ili onako devastirana, pred interesima graditelja i investitora kje je država uvijek privilegovala na uštrb sopstvene baštine i identiteta.
