Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, kako je objavljeno na internet stranici suda, odbio je zahtjev stečajnog upravnika Jadranskog brodogradilišta Bijela, Žarka Ostojića, da ga razriješi te dužnosti. Ostojić je juče obavijestio nadležne institucije da podnosi neopozivu ostavku, jer mu je, kako je rekao, onemogućeno da radi svoj posao.
U obrazloženju predsjednika Privrednog suda, navodi se, između ostalog, da nijesu ispunjeni uslovi za razrješenje.
Sud, kako se navodi u obrazloženju odluke o odbijanju Ostojićevog zahtjeva, ima u vidu da jezahtjev podnijet u momentu kada bi vremenski period primopredaje dužnosti između sadašnjeg stečajnog upravnika i novog stečajnog upravnika mogao dovesti do nastupanja nenadoknadive štete u imovini stečajnog dužnika po interese stečajnih i drugih povjerilaca, kao i do narušavanja životne sredine i zdravlja ljudi.
“Polazeći od toga da je Crna Gora pravna država, koja se zasniva na vladavini prava, odnosno da je svako dužan da poštuje Ustav, zakone i druge propise, te da je svaki organ vlasti, u granicama svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, dužan da se stara o primjeni i poštovanju Ustava, zakona i drugih propisa, razlozi koje navodi stečajni upravnik za svoje razrješenje, po stanovištu ovog suda, nijesu opravdani. Naime, nije sporno da svaki građanin Crne Gore, pa i bivši radnici stečajnog dužnika mogu da se bore za ostvarivanje svojih prava, za koja smatraju da su im uskraćena, mirnim protestom ili na drugi, zakonom dozvoljen način. Međutim, kada pravo na mirni protest – štrajk, pređe određenu granicu i pretvori se u opstrukciju rada i na taj način postane cilj a ne sredstvo, te počne da ugrožava prava drugih, prije svih, prava stečajnih povjerilaca, a zatim i prava drugih ljudi kroz ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi, onda se radi o zloupotrebi prava. Za takvo postupanje u našem zakonodavstvu, kao i u svim modernim pravnim sistemima, previđena je kako građansko – pravna, tako i krivično – pravna odgovornost”, navodi se u obrazloženju Jovanića.
U pismu koje je Ostojić uputio predsjedniku Privrednog suda, gradonačelnici Herceg Novog Nataši Aćimović, ministrima saobraćaja, unutrašnjih i inostranih poslova Ivanu Brajoviću, Rašku Konjeviću i Igoru Lukšiću i vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, naveo je da mu je, od dana imenovanja, onemogućeno da postupa u skladu sa svojim ovlašćenjima zbog neprestanog protesta i opstrukcije bivših radnika.
Ostojić je kazao da je ostavku podnio motivisan osjećajem profesionalne odgovornosti, koju ne želi imati za radnje van njegovog uticaja i ovlaštenja.
“Dovodi se u iskušenje i objektivnost u mom postupanju prema zaposlenima koji prave opstrukcije, nezavisno od već postignutih dogovora, sporazuma i ustupaka, koji su objektivno bili mogući i kontinuiranim ucjenjivačkim stavovima i radnjama, uz odbijanje da se bar završe najnužniji poslovi, kako bi se tuđi brodovi vratili vlasnicima”, naveo je Ostojić.
On je rekao da se do danas objektivno nije moglo pristupiti organizovanju popisa, procjeni imovine i obradi poslovne dokumentacije kako bi se utvrdile obaveze i potraživanja, niti preduzeti radnje na zaštiti imovine.
Stečajni upravnik je objasnio da je u više navrata pokušavao da sa predstavnicima najvećeg dijela bivših radnika riješi probleme i obezbijedi funkcionisanje Brodogradilišta nakon otvaranja stečaja.
Na osnovu razgovora sa predstavnicima radnika, Ostojić je donio odluku o angažovanju svih bivših zaposlenih kojima je zbog stečaja prestao radni odnos i obezbijedio pozajmicu za isplatu akontacije u visini jedne plate.
“Zaposleni su to odbili i nastavili sa opstrukcijama i u fizičkom dijelu, tako da su svi moji dosadašnji pokušaji ostali bez rezultata”, naveo je Ostojić i objasnio da radnici u svakodnevnim protestima narušavaju sigurnost imovine, što proizvodi latentnu opasnost ne samo po imovinu ovog društva i povjerilaca, već i po okolinu i zdravlje ljudi.
Prema njegovim riječima, ponašanje bivših radnika, koji pod formom zahtjeva za prijevremenu isplatu potraživanja i otpremnina ucjenjuju sistem i onemogućavaju provođenje sudskog postupka, u značajnoj mjeri je podržano činjenicom da je na remontu pet brodova ino vlasnika.
Vlasnici brodova, kako je dodao, svakodnevno zahtijevaju da se brodovi dovedu u plovno stanje, odnosno u stanje da se, shodno međunarodnim pomorskim propisima, njima može raspolagati, bilo kretanjem na sopstveni pogon, tegljenjem ili izmještanjem na sidru.
