Protekle sedmice u Školi za cestovni promet u Zagrebu predstavljen je stvaralački rad istraživača kulturne povijesti, publiciste i umjetnika, prof. Željka Brguljana.
„Taj čudesni zaliv Boka Kotorska, obogatio je hrvatsku kulturu brojnim stvaraocima kao što su pjesnici: V. Vida, F. Alfirević, Vjenceslav Čižek; slikari: Antun Šojat, S. Vuličević, A. Maurović; skladatelj Ivo Brkanović; iz Boke je i jedan svetac Leopold Mandić: te čast mi je spomenuti i jednu knjižničarku svjetske reputacije Evu Veronu. A Boka nam je podarila još mnoge staraoce iz ostalih područja ljudske djelatnosti. Uvjerena sam , u tom nizu nalazi se i mjesto našega Željka „- kazala je prof. Marija Bednjanec
Stjecajem povijesnih prilika i neprilika u današnjoj Boki ostala je malobrojna hrvatska zajednica i ogromno kulturno naslijeđe. Ono na sreću ima svog samozatajnog, upornog i marljivog anđela- istraživača, našega Željka. Poznato je da ono što nije zapisano kao da nije postojalo, stoga možemo zamisliti koliko su svakom narodu dragocjeni ovakvi ljudi, a kako ih malo cijenimo o čemu svjedoči i rečenica G. Cvitan na predstavljanju Željkove nove knjige Na granici mora i neba u Hrvatskoj matici iseljenika: Željko Brguljan radi ono što u sređenijim sredinama rade institucije i cijeli timovi stručnjaka.
Unatoč zvanju dipl. ing. strojarstva Ž. Brguljan u osnovi je umjetnička duša s duboko usađenim osjećajima čestitosti, poštovanja i dužnosti prema zavičaju.
Odlaskom iz Boke osjećaj nostalgije za zavičajem pojačao je želju za istraživanjem i proučavanjem kulturne, pomorske i opće prošlosti Boke pa ona u meni jednako traje.
Kada je riječ o mome umjetničkom djelovanju , moram istaknuti da u mojim radovima većinom caruje Boka. Drugi dio moga likovnog angažmana je organizacija i koautorstvo izložbi koje valoriziraju bokeljsku kulturnu baštinu. ( IZ INTERVJUA objavljenog pod naslovom Bokelji u Hrvatskoj u Hrvatskom glasniku, Glasilu Hrvata Crne Gore)
Živeći i radeći u Zagrebu on ne organizira sebi lagodniji život, već uz ogromne napore i odricanja istražuje po arhivima i knjižnicama , ne samo kod nas već i u inozemstvu te u bokeljskim crkvama, župnim arhivima, starim palacima…
Marom povjesničara kulture njegova su istraživanja temeljita, s točnim i preciznim atribucijama i provjerenim podatcima. Kod njega nema površnog pristupa.
Na osnovu tih istraživanja nastale su izložbe: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu(1998.), Slikarsko djelo B. Ivankovića(2006.), Bokeljska mornarica i njeni kapetani(2006.)Iz prošlosti Boke kotorske- Kravata u Bokelja(2009.)Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca ( MUO studeni2014.- siječanj 2015.)Izložbe su postavljane ne samo u Zagrebu nego i inozemstvu (Italija).Veliku pomoć i podršku dobivao je iz Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809. u Zagrebu.
Kao rezultat svojih istraživanja velikim trudom i odricanjem objavio je nekoliko knjiga :Crkva rođenja BDM u Prčanju (2008); Pomorstvo Boke kotorske na slikama B. Ivankovića(2011.), Između mora i neba – Zbirka maritimnogslikarstva u župnoj crkvi Rođenja BDM u Prčanju (2015.). Uz akademika T. Maroevića koautor je monografije o slikarici Meliti Bošnjak, suradnik ili recezent u knjigama I. Zidić, Vjekosklav Parać; Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice(Kotor,2015.); Boka kotorska od kampanela do kampanela S. P. Novaka; istražio je rodoslovlje i napisao utemeljen životopis V. Vide (Sabrana djela,2012. )
Bokeljske baštinske teme središte su njegova publicističkog rada. Objavio je u časopisima brojne članke o slikarima Boke kotorske, o skulpturama velikih kipara u Boki, o zapisima francuskog putopisca Charlesa Yriartea o Boki, o kratkom boravku S.Freuda u Kotoru, o potonuću parobroda BaronGautch,o zanemarenim pjesnicima, iščitavao svjetlopise Boke (Slikopisi prebogate tradicije) …Piše i objavljuje osvrte na knjige koje se bave bokeljskim baštinskim temama.
I najnovije dao je značajan doprinos Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina obradivši Hrvate Crne Gore. E-izdanje možemo pronaći na stranicama Instituta Pilar.
Iako je u posljednje vrijeme malo zapostavio svoj slikarski umjetnički rad, Željko Brguljan je priznati likovni umjetnik. Prošle godine objavljena je likovna monografija u izdanju HDLU o Željkovim umjetničkim djelima iz pera likovnog kritičara Nikole Albanežea. Kao što se može vidjeti i na ovoj skromnoj izložbi priznanja za svoje kolaže dobivao je u Francuskoj i SAD, dakle u zemljama u kojima je jedini kriterij vrijednost djela.
Iako se družimo godinama i surađujemo u školskim aktivnostima, tek sam pripremajući ovu izložbu postala svjesna bogate djelatnosti našega kolege Željka. I nadalje mu želim znatiželje, snage i zdravlja za daljnja istraživanja bokeljske baštine , pisanje i objavljivanje te umjetnički rad.
Na kraju željela bih podijeliti s vama rečenicu povjesničara umjetnosti I. Šimata Banova: Meni je svaki dobro učinjen posao blagdan.
Ovo danas je blagdan dobro učinjenih djela našeg kolege Željka Brguljana, ali je i blagdan naše Škole koja je istinski počašćena što je njezin član jedan tako čestit, skroman i izniman čovjek i umjetnik, povjesničar kulture i publicist a uz to vrijedan i omiljen profesor i razrednik, kazala je prof. Marija Bednjanec.
