Zanat, znanje i ljubav spojili kroz porodični posao
~ Svaku mapu Vladimir, njegov tast i šura Petar i Đorđije Bašović prave koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Baveći se programiranjem i crtanjem raznih oblika Vladimir Peković, diplomirani specijalista matematike i računarskih nauka iz Podgorice, prije dvije i po godine počeo je da se zanima za mapiranje kroz grafički dizajn i tako je, kombinujući ručni i mašinski rad, krenuo sa izradom drvenih karti. U početku su to bili jednostavni oblici, ali vremenom je, kroz upornost, istrajnost, požrtvovanje i prije svega ljubav prema svom talentu/hobiju, počeo da na originalan način stvara najraznovrsnije mape/karte od punog drveta sa morem od epoksi smole, od onih koje prikazuju rejone plemena Crne Gore i Boke Kotorske, preko zemalja bivše Jugoslavije do kontinenata planete Zemlje. Ovakve karte od drveta oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta, kaže Peković, na ovakav način ne pravi niko na svijetu, te radi na osnivanju porodičnog brenda. Osim što su estetski perfektne, što plijene pažnju oblikom, toplinom, elegancijom, raskošem i bogatstvom boja, ove mape su i funkcionalne, edukativne, te mogu da budu i dobro didaktičko sredstvo za obrazovne ustanove, ali i luksuz i unikatni ukras za svaki dom.
– Prije svega, mape Intarzija.me su najljepši kućni ukras koji možete imati u svom domu. One su takođe i način na koji i djeca i odrasli mogu da obnove svoje znanje iz geografije, pri čemu mnogi otkriju zemljopisne detalje na koje do tada nisu obraćali pažnju. Naravno, drvene karte i sama intarzija predstavljaju svojevrsnu umjetnost. Samo moj tim i ja znamo koliko pedantnog rada i truda je potrebno za kreiranje ovakvog predmeta. U konačnom, ishod je uvijek isti – jedinstvena drvena umjetnina koja plijeni stilom, prirodnim materijalom i ljepotom, kaže Vladimir za Boka News. Objašnjava da prilikom izrade drvenih mapa koriste više mašina – od mašina onih za grubu obradu drveta kao što su diht-abrihter, cirkular, bansek, ger, čime dobijaju glatke drvene ploče raznih debljina spremne za rezanje na CNC mašinu, koja predstavlja glavnu mašinu, na kojoj režu dijelove mape. Na kraju koriste lasersku mašinu pomoću koje graviraju nazive država, gradova…
Rad rukama je veoma važan prilikom izrade ovakvih mapa, kaže Vladimir i dodaje da je to jedan od razloga zašto ovakve mape rade jedini na Balkanu. Posebno su ponosni na činjenicu da mogu da uklope desetine drvenih djelova u savršenu cjelinu. Za razliku od plastike ili šperploče, drveni djelovi reaguju na spoljne podsticaje, šire se i mijenjaju oblik, zbog čega ulažu mnogo vremena i vještine u obradu svakog elementa ponaosob.
-Osnovu mape čini pleksiglas ili medijapan u zavisnosti od karte koju radimo. Na tu ploču pričvršćujemo drvene djelove koristeći od 100 do 300 šarafa, što mapu čini izuzetno čvrstom i stabilnom. Svaku mapu pravimo koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.
Proces izrade drvene mape je jako zahtjevan i iziskuje barem 10 radnih dana. Ukoliko je karta komplikovanija i nešto većih dimenzija od prosječne, onda mi treba i do 15 dana za izradu, kaže Peković. Koliko je cijeli taj proces zahtjevan, možete vidjeti kroz ovaj VIDEO
Svoju ljubav za ovaj zanat prenio je i na sve članove porodice, a njegov sin, koji mu često pravi društvo u radionici, već se uključio u proces kreiranja i izrade drvenih mapa. Vladimir Peković je zaposlen kao profesor matematike u Osnovnoj školi „Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici, a živi u naselju Stari Aerodrom, gdje mu je i radionica. U izradi mapa mu svesrdno pomažu Petar i Đorđije Bašović – suprugin otac i brat. Njih dvojica asistiraju kod najkomplikovanijih djelova, uklapanju karte, montiranju i svim mogućim problemima na koje on naiđe u procesu izrade.
S obzirom da u obradi drveta i osmišljavanju mapa provodi gotovo pola svog dana, hobi je brzo postao više od toga, te sada Peković nastoji da od Intarzije stvori mali porodični biznis, iako je obrada drveta „skup sport“.
Prvu kartu svijeta od drveta napravio je u doba pandemije koronavirusa, kada je mogao više da se posveti kućnim djelatnostimate nakon veoma pozitivnih rekacija porodice, prijatelja, a onda i pratilaca na društvenim mrežama, shvatio je da „Intarzija“ ozbiljan projekat.
-Uticaj članova porodice na započinjanje ovog hobija bio je veliki, jer neki od njih imaju dosta iskustva u stolarstvu, duborezu, obradi metala, radu sa mašinama. Moja ideja je bila da napravim nešto novo, povezujući njihovo iskustvo i vještine sa matematikom i računarskim naukama. Upravo taj spoj mladosti (velikog truda, ambicije, znanja, kompjuterske preciznosti) i velikog iskustva dobrog majstora, koji je u stanju riješiti svaki mogući problem i pristupiti problemu sa više strana, najveća je prednost tima Intarzija, i uslov nastanka ovakvih mapa, kaže Vladimir.
Za ove mape se najviše interesuju ljudi iz Crne Gore, one krase mnoge salone, kancelarije, ugostiteljske objekte, a pomorci vole da ih vide u svojim jahtama. Za sada se mape mogu naručiti putem društvenih mreža Instagram i Facebook, gdje održavaju profile Intarzija.me.
-Prva porudžbina mape Boke bila je od Britanaca koji su kupili kuću na Luštici. Najveća mapa koju smo do sad radili jeste mapa svijeta dimenzija 2.4mx1.4m i poručio je čovjek iz Splita. Naše mape su stizale do Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke. Interesovanje za naše mape je bilo i iz Amerike, Danske, Francuske, Italije, Bugarske, Bosne, Turske… Prva mapa Srbije je poručena za jednu bogatu proslavu rođendana. Naša priča postala je regionalna, naše mape su poručivane iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke… Bilo je interesovanja jos iz mnogih drugih zemalja.
Mnoge naše mape su potpuno jedinstveni modeli kakve do sad niko nije pravio na kugli zemaljskoj. Iz tog ugla smatramo da se radi o brendu. Ipak, pored porodičnih obaveza i obaveza u školi, ova naša priča ide malo sporije, ali očekujemo da ćemo uskoro ući i u taj dio procedure, objasnio je Peković, koji planira da ovaj timski rad predstavi na izložbama u Crnoj Gori i u regionu.
/M.D.Popović-Boka News/
