Knjiga Sanje Žaja Vrbica i Petera Zimmermanna „Dunavska Monarhija i Dubrovnik“ predstavljena je srijedu na Sveučilištu u Dubrovniku, a donosi dosad nepoznate podatke o arhitektonsko-urbanističkim transformacijama Dubrovnika tijekom austrijske uprave.
Recenzent knjige Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako knjiga povlači i paralele s ostalim dalmatinskim gradovima i njihovim transformacijama u sličnom povijesnom kontekstu.
„Dubrovnik ostaje poseban po tome što je očuvao svoju baštinu jer nije doživio snažnu gospodarsku i demografsku eksploziju poput drugih gradova. Dodatna vrijednost knjige je vizualna opremljenost koja prati tekst, osobito kroz povijesne karte“, naveo je Damjanović.
Recenzentica Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković u Splitu, govorila je o dva intrigantna zahvata u prostor Dubrovnika.
„Tek iz ove knjige doznajemo priču o preobrazbi Stare gradske luke. Pedantno se navode svi dijelovi preobrazbe. Vraćamo se u vrijeme i potom dolazimo natrag do luke kakvu danas poznajemo. Knjiga donosi važne i prvi put javnosti dostupne podatke o izgradnji omiljene Porporele“, navela je Šverko.
Dodala je kako je druga zanimljiva prostorna intervencija izgradnja nove gradske prometnice iza Grada.
„Do tada je Stradun bio glavna prometnica koja je povezivala Ploče i ostatak grada. Bila je to skuplja i teža opcija, ali iznimno važna jer su se tako očuvale zidine što u mnogim drugim europskim gradovima nažalost nije slučaj. No, važni su i ljudi koji su baštinu stvarali i čuvali, a ovim djelom na taj su se popis upisali i autori ove vrijedne knjige“, istaknula je Šverko.
Autor Peter Zimmermann naglasio je kako knjiga opisuje razvoj Dubrovnika tokom 19. stoljeća u moderan grad koji je u tom procesu zadržao svoj šarmantni karakter.
Autorica Sanja Žaja Vrbica, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku istaknula je kako se u svim njezinim istraživanjima Dubrovnik pokazao kao sila koja okuplja i privlači, a tako je bilo i u radu na ovoj knjizi. Dodala je kako ulazeći u projekt nisu znali što će od izvora pronaći.
„Zato je primjeren pozdrav lovaca ‘Dobra kob!’ kojim se pozdravljaju i istraživači koji ulaze u arhive. Istraživanje je bilo plodonosno, zanimljivo i rezultiralo je knjigom koja je dostupna znanstvenoj, stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti kao doprinos istraživanju prošlosti Dubrovnika“, rekla je Žaja Vrbica.
