U Luku Kotor će ove godine uploviti više od 460 kruzera sa pola miliona turista.
– Dešava se da dnevno u Kotoru bude i po pet velikih brodova, a ovog juna je rekord postavljen kada je na njima u jednom danu bilo ukupno skoro 11.000 putnika – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ljubo Radović iz Luke Kotor.
Ove brojke su dobra vijest za ugostitelje i trgovce u Kotoru, koji ima oko 23.000 stanovnika. Ali u zalivu, kroz koji vodi tek jedna glavna magistrala, donose i saobraćajnu gužvu koja otežava svakodnevicu mještana i turista.
– Juče sam od tunela do pjace vozio sat vremena, a to je samo par kilometara. To ti je ideš korak, pa staneš, pa još korak, pa staneš, i sve tako – kaže mještanin Marko.
No, otežan saobraćaj je ljeti problem i kad nema velikih brodova, jer su posjetioci sa kruzera samo dio izletnika koji posjećuju ovaj srednjevjekovni dragulj.
– U Kotoru se izgradilo mnogo zgrada, ima i novih hotela, povećao se broj stanovnika i turista, a ulice i parkinzi su ostali skoro isti kao prije četrdeset godina, dok se broj ljudi pomnožio sa deset – priča Nikola koji radi kao taksista.
Organizovati gradski i uvesti morski prevoz
Iskustvo iz svijeta pokazuje da se gužve rješavaju kvalitetnim javnim prevozom, kaže pomorac Branko i dodaje da bi se time ponudila alternativa korišćenju auta.
– A kad se ponudi dobar javni prevoz, onda ljude treba demotivisati da koriste auto u gradu, a to znači da bi se parking ispred Starog grada trebao naplaćivati pet eura po satu. Dubrovčani ga, na primjer, naplaćuju deset eura – navodi kao primjer.
Mnogi bi onda, umjesto nervoze oko traženja parkinga i njegove skupoće, izabrali da se voze gradskim autobusom, uvjeren je Branko.
Kao jednu od opcija, sagovornici u anketi RSE navode i morske linije.
– Nije iskorišten morski prevoz, lokalna uprava treba krenuti u neko privatno-javno partnerstvo, to bi sigurno smanjilo saobraćajnu gužvu – kaže Janko.
Kotor najavljuje “pametne semafore”
Sekretar za investicije Opštine Kotor Ognjen Vukasović očekuje da će “pametni semafori”, koji će uskoro biti postavljeni u centru grada, smanjiti gužvu za oko 30%.
Objašnjava da je riječ o prvim “pametnim semaforima” u Crnoj Gori, koji će na bazi algoritma prikupljati podatke o gužvi u određenim perodima dana i sami određivati dužinu trajanja zelenog i crvenog svijetla.
Na pitanje RSE o gradskom prevozu, Vukasović kaže da ga obavlja samo jedna firma, a da se na dva tendera od početka godine niko nije javio.
– Lokalni gradski i prigradski saobraćaj je apsolutno neisplativ u svakom gradu, i Opština ga je prošle godine subvencionirala sa 115.000 EUR.
Govoreći o tome da li nadležni razmišljalju o uvođenju mjera ograničenja poput gradova na Mediteranu koji su zbog gužvi limitirali broj kruzera i posjetilaca, Vukasović kaže da je to pitanje strateške odluke, ali ne samo lokalnih vlasti, već države Crne Gore i samih Kotorana.
– To je i odluka svih građana, da odlučimo što želimo, da li želimo velike prihode od turizma ili neku vrstu društvenog i duševnog mira preko ljeta. Nije lako naći sredinu – kaže Vukasović.
Balans između turizma i održivog razvoja grada je moguć ukoliko se na tome ozbiljno poradi i uključi struka, smatra Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio.
– Zaliv Boke Kotorske je veoma specifičan i potrebno ga je tretirati kao cjelinu, znači tako treba riješiti i saobraćajno pitanje – kaže Kapetanović za RSE i kao primjer dobrih rješenja navodi Piran u Sloveniji.
Turisti koji tamo dođu automobilima, ostavljaju ih u garaži na ulazu u grada, a onda do grada i kroz grad, voze se javnim prevozom. Kapetanović dodaje da je i Dubrovnik primjer kako je moguće uticati na smanjenje gužvi.
Uspješna dubrovačka priča
Nakon što je UNESCO upozorio da bi status Dubrovnika na listi svjetske baštine mogao biti ugrožen zbog prevelikog broja posjetilaca, gradske vlasti su prije pet godina počele razvijati projekat “Respect the City” (Poštuj grad), kako bi suzbio uticaj prekomjernog turizma.
Jedna od mjera je bila i ograničenje broja kruzera.
– U Dubrovniku sada mogu biti istovremeno maksimalno dva broda i njihov boravak u luci mora biti duži, čime se utiče na smanjenje gužvi – kaže za RSE Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika.
Takođe, uvedene su web platforme za predviđanje broja posjetilaca na određeni dan, kako bi turisti mogli izbjeći gužve i doći u nekom drugom terminu. Tu je i sistem “pametnog parkinga”, web kamere na gradskim saobraćajnicama i projekat “car sharing”.
Rezultate svih tih mjera je potvrdila i studija Sveučilišta u Dubrovniku koja je pokazala da se indeks negativnih posljedica prekomjernog turizma u glavnoj sezoni skoro prepolovio, navodi Aksić Vitković.
Zarada od kruzera
Nema podataka koliki je ukupan prihod Kotora koje generišu izletnici sa kruzera.
U 2022. koja se smatra godinom oporavka nakon pandemije korona virusa, u Kotoru je plaćeno oko 308.000 EUR izletničke takse, a ove godine će biti premašene rekordne brojke iz 2019.godine, očekuju u lokalnoj turističkoj organizaciji.
Navode da je te godine Kotor posjetilo oko 600.000 izletnika, pa se tolika suma eura slila u gradsku kasu za izletničku taksu koja je 1 euro. Da će se taj rekord premašiti upućuju brojke posjetilaca kojih je, u prvih pet mjeseci ove godine, duplo više nego lani.
Prosječan posjetilac sa kruzera koji boravi u Kotoru pripada najčešće srednjoj ili starijoj generaciji, uglavnom je srednje ili visokoplatežne moći i dolazi iz Zapadne Evrope.
Prema podacima Turističke organizacije Kotor, prosječno troši između 60 i 70 eura, ne računajući takse koje ubira gradska luka.
– Kad dođe brod iz Amerike, to su gosti koji troše, ali kad je kruzer iz Italije na primjer, to su gosti “plićeg džepa”. Evropljani generalno troše manje – kaže za RSE Marin koji ima suvenirnicu u kotorskom starom gradu.
Tu su Sajmon i Elizabeta iz Edinburga u Škotskoj, koji na pitanja zašto su za odmor odabrali baš putovanje kruzerom, odgovaraju:
– Svaki dan smo u drugom gradu. Na brodu imamo all inclusive (sve uključeno u cijenu), pa kad siđemo s broda, uglavnom šetamo, popijemo kafu ili pivo, ponekad odemo na neki izlet, i to je to – kaže ovaj par.
Prošle godine je Luka Kotor ostvarila najbolji poslovni rezultat sa prihodom od oko 4,2 mil EUR, dok je bruto poslovna dobit bila gotovo milion i po eura.
/J.Vukićević – RSE/
