Visoke temperature ponovo su pogodile jug Evrope, toliko da su usjevi inače veoma otpornih maslina pretrpjeli veliku štetu.
U Španiji, koja je najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, proizvodnja je prepolovljena – sa prognoziranih 1,3 miliona tona na samo 620.000 tona. Osim u Španiji, stabla maslina su stradala i u Italiji i Grčkoj. Iako će potpune razmjere štete biti poznate tek nakon berbe u oktobru i novembru, prema sadašnjim prognozama, ukupna evropska proizvodnja maslinovog ulja mogla bi pasti za više od 30%, odnosno za oko 700.000 tona u odnosu na petogodišnji prosjek.
Hrvatski maslinari kažu za Jutarnji list da situacija ovde nije tako dramatična, pa će ovogodišnja berba biti prosječna. Glavni razlog su padavine, kojih ovog ljeta nije nedostajalo. U slučaju visokih temperatura i suša, masline odbacuju plodove kako bi sačuvale ono malo vlage što im je preostalo za opstanak stabla, pa je malo toga ostalo za proizvodnju ulja. Zdenko Barać, sekretar Udruženja maslinara Istarske županije Olea, kaže da je i tu opao poneki plod, ali su kiše dobro išle za masline, pa nije bilo štete kao u Španiji i Italiji.
– Svaka jaka kiša može da podstakne razvoj bolesti. Maslinove mušice su tada najveći problem, ali visoke temperature posle kiše uništavaju njihova jaja, tako da nije bilo problema. Priroda sama brine o svemu – objašnjava on.
Različite sorte maslina različito reaguju na promjenljive vremenske prilike, na specifičnu mikroklimu u masliniku utiče i blizina stabala, a Barać kaže da je situacija u Istri generalno dobra, iako je masline malo teže uzgajati na jugu poluostrva gdje je zemljište kamenitije, a zemlja siromašnija.
– Za sada ništa ne brinemo, ali moramo da sačekamo žetvu koja sledi za nekoliko mjeseci. Prognozira se kiša, ali će u tom slučaju masline biti zaštićene od uljeza – kaže sekretar udruženja Olea.
On dodaje da maslinari dobro poznaju efikasna sredstva koja rješavaju ovaj problem, a ulje je kvalitetnije ako se masline zaštite od štetočina.
Berba maslina traje otprilike od sredine oktobra do sredine novembra, u zavisnosti od geografskog položaja i vremenskih uslova – ako je sunčano i vlažno, berba može da počne ranije, a kiše teraju maslinare da malo duže čekaju.
U Udruženju maslinara i uljara Hrvatske (ZUMAH) kažu da očekuju prosječnu berbu jer je situacija za sada povoljna.
– Obilnih padavina nije bilo sve do 5. avgusta, kada je pala veća količina, koja je stanje normalizovala i mogla da pomogne maslinama u berbi – objašnjavaju.
Poskupljenje maslinovog ulja ne očekuju ni istarski ni dalmatinski maslinari. Pored dovoljnih količina ovogodišnjeg voća, tu su i prošlogodišnje zalihe ulja, pa ga neće nedostajati. Faktori poput inflacije i rasta ostalih troškova jedine su stvari koje bi mogle uticati na rast cijena hrvatskog maslinovog ulja.
Olive Oil Times, najveći svjetski izvor informacija o maslinovom ulju, piše da su ovogodišnje suše pomogle nekim zemljama. Turska je zabilježila rekordnu proizvodnju, a prema podacima turskog ministarstva trgovine, izvoz njihovog maslinovog ulja od novembra 2022. do jula 2023. povećan je za 240% u odnosu na isti period prethodne sezone, prije svega zbog povećane potražnje punionica u Španiji i Italiji, koje su prošle godine takođe bile suočene sa velikim sušama. Ipak, Turska je odlučila da zabrani izvoz maslinovog ulja u rinfuzi do 1. novembra, navodeći kao razlog povećanje cijena na domaćem tržištu.
