Vladimir Putin osvojio je peti mandat na čelu Ruske Federacije. Prema službenim rezultatima, Putin je na trodnevnim predsjedničkim izborima dobio potporu gotovo 88% posto birača.
Glasanje je održano i u okupiranim ukrajinskim regijama, a Kremlj kaže da je odaziv birača bio rekordan – glasalo je 87 milijuna Rusa.
Zapadni dužnosnici kritizirali su ruske izbore, kažu da nisu bili ni slobodni ni pošteni.
U najvećoj zemlji na svijetu glasalo se od dalekoistočnog poluotoka Kamčatke do ruske enklave Kalinjingrada. Stanovnicima anektiranog Krima bili su to drugi ruski predsjednički izbori, a na drugim okupiranim dijelovima ukrajinskog teritorija, poput Donecka i Luhanska, Zaporiške i Hersonske oblasti, prvi.
Da će Putin odnijeti premoćnu pobjedu, znalo se i prije izbora jer njegovi protukandidati nisu imali baš nikakvih izgleda i više se činilo da su se natjecali zbog demokratske forme.
Leonid Slucki čelnik je nikad pretjerano popularne nacionalističke Liberalno-demokratske stranke.
Sedamdesetpetogodišnji komunist Nikolaj Kartinov zamjenik je predsjednika Državne Dume.
Vladislav Davankov čelnik je stranke Novi ljudi koja je na prošlim izborima osvojila malo više od 5% glasova. Putin ih je primio nakon izbora.
Pravih protukandidata nije bilo
Putin izvan zemlje pobijedio samo u Vijetnamu
Izbori su obilježeni brojnim incidentima na biračkim mjestima. Ponegdje su paljene glasačke kutije, ali najačšće je u njih ulijevana boja. Bacani su i Molotovljevi kokteli.
Ispred ruskih veleposlanstava diljem svijeta bili su dugački redovi za glasanje. Uglavnom mladi ljudi koji su nakon napada na Ukrajinu pobjegli iz zemlje i sada su željeli glasati protiv Putina. Aktualni predsjednik izvan Rusije pobijedio je jedino u Vijetnamu.
Putin će biti na vlasti dulje od Staljina
Istodobno je progonio političke protivnike i neposlušne tajkune poput Berezovskog, Gusinskog i Hodorkovskog.
Godine 2014. anektirao je ukrajinski poluotok Krim i potaknuo rat u Donbasu, a prije dvije godine, zbog pogrešne procjene o snazi ukrajinske vojske, uvukao je zemlju u krvav i težak rat i konfrontaciju s kolektivnim Zapadom, a sve se to sve više osjeća i u Rusiji.
Većina ruskog stanovništva podupire Putina. Tomu pridonosi medijska cenzura i slika predsjednika u javnosti. Nakon početka rata ugašeni su slobodni mediji, a svaka kritika rata i ruske vojske kažnjava se zatvorom. Stvorena je slika da se Rusija s Putinom na čelu bori za svoj opstanak u ratu u Ukrajini.
Iako su dvije trećine Rusa za kraj rata i mir, i dalje podržavaju čovjeka koji je počeo rat, dok su oni protiv u startu diskvalificirani kako bi se izbjegao rizik od mogućeg gubitka izbora. Ovi izbori pokazali su da alternativa Putinu i njegovoj viziji Rusije zasad nije dopuštena. Kada odradi i peti mandat, Putin će imati 77 godina i bit će dulje na vlasti i od samog Staljina – puna tri desetljeća.