Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…
Kada se entuzijazam, ljubav za istoriju/tradiciju i poštovanje ženskog kulturnog naslijeđa poklope sa podrškom državnih ustanova i nevladinih organizacija, nastaje divna sinergija koja je u subotu uveče u hotelu Cattaro u Kotoru rezultirala događajem pod nazivom “Crnogorke u Italiji, kroz vrijeme“.
U organizaciji Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’, uz podršku Opštine Kotor, brojna publika, u kojoj su najbrojnije bile žene, sa pažnjom je ispratila nekoliko priča o plemenitim ličnostima znamenitih žena porijeklom iz Crne Gore, koje su živjele u Italiji u periodu od XIX vijeka do današnjih dana, šireći humanističke vrijednosti kroz svoja dobročinstva.
Biserka Milić, specijalista turizma govorila je o Ana Mariji Marović i o Erni Beuk, dobrotvorkama koje su i nju nadahnule svojim likom i djelom. Porijeklom iz Dobrote, Ana je 1864. godine, u svojoj 49. godini , s osam drugih sestara u Veneciji osnovala „Red za naknadu uvreda nanesenih Presvetom Srcu Isusovu“, a zatim u crkvi Santa Maria dei Servi ustanovila Institut Kanal-Marović – „Zavod za moralno spašavanje žena i djevojaka”. Proglašavanje za sveticu Ana Marije Marović je u poslednjoj fazi verifikacije. Dobrotvorka novijeg doba Erna Beuk, porijeklom iz Crne Gore, živjela je u Komu i poznata je po brojnim usvajanjima djece bez roditeljskog staranja iz Dječjeg doma Bijela.
Ksenija Vujović Catapano, sociološkinja i članica Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ nadahnuto je govorila o liku i djelu kraljice Jelene Savojske. Istakavši značaj njenog odrastanja uz majčin humanitarni rad na Cetinju i riječi njenog oca, kralja Nikole: “Ti si tatina dobročiniteljka”, koje su dale pečat cijelom njenom životnom putu, Vujović-Catapano je ispričala niz priča iz kraljičinog života sa Vitoriom Emanuelom III i njenog humanitarnog rada u Italiji, zbog čega je i danas poštuju u rangu svetosti.
-Kraljica Jelena je pravi primjer kako osoba na visokoj poziciji treba da se ponaša, istakla je Catapano, koja je potom riječima oslikala i lik dobrotvorke Darinke Leković Donadio. O ovoj ženi, porijeklom iz Crmnice, svojim prisustvom je svjedočila i Slađana Ratković Milanović, koja je živjela kod nje u Breši, a pismom podrške uz lijepe riječi o svojoj majci, prisutne na ovom skupu pozdravio je Rikardo Donadio. Darinka je u Italiji ostvarila brojne humanitarne akcije zajedno sa Dejanom Savićevićem.
Nije slučajno što se ovaj susret desio upravo u Kotoru, s obzirom da su “glavne junakinje” ove priče porijeklom sa ovog podneblja, a naročito imajući u vidu vjekovne kulturno-istorijske veze Boke kotorske, Venecije, Italije.
-Znamo svi kakve su veze Kotora i Italije, a članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’ mahom su porijeklom odavde, tako da je logično što smo ovo veče organizovale upravo u ovom gradu. Biserka Milić iz Kotora i ja smo u ovaj projekat ušle sasvim slučajno preko gospođe Danijele Đurđević, predsjednice Udruženja, koja je pokrenula cijelu priču. Onda su uključuile mene i Kseniju Vujović Catapano u to kao dvije mlade osobe u kojima su vidjele potencijal za saradnju, a onda smo se sve zajedno potrudile da na najbolji mogući način publici prenesemo ljepotu ovih priča, kazala je za Boka News Renata Gojković, vršteljka dužnosti pomoćnice direktora Sektora za praćenje stanja i saradnju sa dijasporom u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima.
Ona je takođe istakla i humanitarni rad Lejle Martinović, članice Udruženja Italia-Montenegro ‘Regina Elena’, koja je pomagala djeci oboljeloj od dijabetesa i bila aktivna u nabavci opreme za liječenje od ove bolesti u Crnoj Gori, kao i Ljiljanu Vujović, koja je utemeljila Narodnu kuhinju u Baru, a svojim prisustvom, zajedno sa članicama NVO “Žene Bara”, takođe uveličala ovo veče.
Večeri je prisustvovala i Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori. Minutom ćutanja prisutni su odali počast upravo preminuloj dr Gracijeli Čulić.
Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori
Ovo je jedna od aktivnosti u okviru projekta ‘’Inspirišući doprinosi crnogorskih žena u dijaspori, pogled izvan granica i unapređenje rodne ravnopravnosti’’, koji je Uprava za saradnju sa dijasporom i iseljenicima počela sprovoditi u martu ove godine.
-Količina emocija naših panelistkinja večeras govori o tome sa kojom strašću rade, kazao je Erduan Demić, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, u okviru koje je početkom marta pokrenut projekat na temu uspješnih žena u dijaspori. Ohrabrujući je podatak iz istraživanja da 26 odsto (1/4 uzorka) ispitanih žena iz dijaspore je spremno da se jednog dana vrati u Crnu Goru.
Bezvremenski primjeri
-Humanitarni rad je zajednička karakteristika svih ovih žena, to su vrline koje prevazilaze sve razlike u polu, rodu, vjeri, etnicitetu, nacionalnosti, godinama, generacijama…To su univerzalni, bezvremenski primjeri svima nama. Danas su institucije, nevladine organizacije preuzele odgovornost koju su imale ove žene. a Crna Gora kao jedna mlada demokratija, ima nevjerovatan ljudski potencijal u svojim institucijama…poručila je Ksenija Vujović Catapano.
/M.D.P./
