Novom knjigom „Likovno nebo iznad Herceg Novog“, profesor, istoričar umjetnosti i publicista, Lazar Seferović čuva sjećanje na Umjetničku školu u Herceg Novom, koja je osnovana prije 70 godina i utemeljila je mediteranski duh likovnosti Crne Gore.
Promocija knjige “Likovno nebo iznad Herceg Novog” zakazana je za četvrtak, 7. aprila, u 20 sati i u Dvorani „Park“.
Ova knjiga četvrti je poduhvat profesora Seferovića iza kojeg kao pokrovitelj stoji Opština Herceg Novi, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare uoči promocije.
Sekretarka za kulturu Opštine Herceg Novi, Tamara Lepetić, istakla je da djela Lazara Seferovića na najbolji način predstavljaju grad.
Gospodin Seferović nam već dugo godina ne dopušta da se odvojimo od vremena i prostora koje je postojalo, koje je trasiralo pravac u umjetnosti sa kojim se danas dičimo i želimo da u budućnosti na njemu insistiramo. Kroz svoje djelo on podsjeća da samo kroz umjetnost možemo pokušati da pobjegnemo, ali s vremenom da ostanemo doma – rekla je Lepetić.
Deseta knjiga Lazara Seferovića važna je koliko je i rad Umjetničke škole u Herceg Novom bio važan za stvaranje savremene crnogorske umjetnosti, kazala je novinarka Rada Đaković.
U knjizi je na 420 strana sabrano preko 750 fotosa, reprodukcija, primjera i analiza, 60 portreta umjetnika, sjećanja poznatih i manje poznatih đaka, kao i spisak svih 453 đaka koji su Umjetničku školu pohađali tokom 20 godina rada.
Profesor Seferović rekao je da, iako škole već pet decenija nema, sjećanje na nju je jednako jako, jer živi kroz djela čuvenih đaka i profesora. Među njima je bio Petar Lubarda, kome je i posvetio knjigu kao utemeljivaču i prvom direktoru, ali i: Milo Milunović, Luka Tomanović, Vojo Stanić, Đorđe Bato Pravilović, Dado Đurić, Živko Nikolić…
Bivši đak, istoričar umjetnosti Bogdan Musković sjetio se dana u provedenih u Umjetničkoj školi, anegdota sa Petrom Lubardom i Živkom Nikolićem i pročitao dio svojih zapisa, kojima je pomogao u stvaranju ovog djela.
Seferović je poručio i da hercegnovska Umjetnička škola zaslužuje da uđe u pisanu riječ crnogorskog likovnog leksikona i u udžbenike iz likovnog vaspitanja.
