Polaznici klavirske majstorske radionice u okviru KotorArt Akademije predstavili su rezultate “rada u procesu” na zajedničkom koncertu, dok je maestro briljirao na solo-koncertu sa autorskim programom, u saradnji sa Antonijem Pušićem (alijas Rambo Amadeus)
Mladi klaviristi i klaviristkinje: Andrija Jovović iz Podgorice, Jelena Bošnjak, Bogdan Kovačev i Teodora Ilin iz Novog Sada, Eda Vllaco iz Prizrena, Matea Divjak iz Tuzle i Naomi Druškić iz Sarajeva, polaznici seminara klavira koji je u okviru KotorArt Akademije održao istaknuti umjetnik Kemal Gekić, zablistali su na završnom koncertu u crkvi Sv. Duha. Obuka je ovjerena i diplomama, koje im je uručio profesor. Izvodeći djela Johana Sebastijana Baha, Morisa Ravela, Petra Iljiča Čajkovskog, Franca Lista i Frederika Šopena, talentovani studenti iz regiona pokazali su rezultate višednevne obuke, za koju maestro kaže da je “rad u procesu”. Više puta je održavao master-klase klavira u okviru Festivala KA, prošle godine isto tako, ali bez završnog koncerta. Ovoga puta u nastupu mladih umjetnika uživala je i publika, u kojoj su bili njihovi roditelji, prijatelji, profesori, kao i ljubitelji umjetničke muzike.
– Ove godine je bilo malo više polaznika iz raznih zemalja, kvalitet je bio vrlo dobar, što su i pokazali na ovom koncertu. Naravno, to je uvijek “rad u procesu”, što znači da rad u domenu umjetničkog usavršavanja nikada ne prestaje, kaže maestro Kemal Gekić za BN i ilustruje ovu tvrdnju anegdotom o Mikelanđelu, koji je doživio 96 godina. On je, naime u svojoj devedeset i nekoj godini, nakon što je stvorio “Mojsija”, “Pietu” i ostale monumentalne skulpture, rekao: “Kad bih imao još samo deset godina života, stvorio bih potpuno novu skulpturu”, misleći na novi način stvaranja kipova, jer uvijek ima “nešto dalje”, stvaralaštvu nikad kraja.
-Za ove mlade, klince, koji se time tek počinju baviti, jako je dragocjeno da budu na sceni, da okuse koji je to osjećaj. To su dvije različite stvari – scena i učionica. Radio sam sa svakim posebno, mogli su jedni druge da slušaju, da uče i na taj način i na kraju, da dođu u najbolje moguće uvjete – koncertna sala sa odličnim klavirom i tu pokažu što znaju. Onda tu izađe sve na vidjelo- i ono najbolje i ono najgore i ono “između”, sve se vidi. Oni su došli sa više djela različitih kompozitora, ja sam izabrao ona koja su bila prikladna za koncert, to su obično ona sa kojima se oni najbolje osjećaju, u koja su najviše “investirali” i emotivno i intelektualno, ono što njima najviše ide u prilog, objašnjava nam maestro, poznat kao ekspert za stvaralački opus Franca Lista.
Talentovana Eda Vllaco iz Prizrena učila je klavir devet godina kod svoje majke-profesorke klavira, završila je srednju školu u Prištini, paralelno pohađajući onlajn obuku u klasi prof. Koste Jeftića, porijeklom sa Kosova, sada nastanjenog u Norveškoj (takođe učenik Kemala Gekića). Upisala je prvu godinu studija klavira na konzervatorijumu u Turskoj, ali je imala silnu želju da uči od prof. Gekića, što je ovom prilikom i ostvarila, uz podršku svoje majke.
-Prvi put sam svirala “Rapsodiju br. 12” Franca Lista, jako zahtjevnu kompoziciju. Bila sam veoma nadahnuta klavirskim umijećem profesora Gekića, koji ima izuzetno dobre elemente sviranja. Dugi niz godina pratim ga na njegovoj fejsbuk- stranici, na Youtube-kanalu, gdje objavljuje svoja djela. Zamolila sam majku, koja je profesorka klavira da se raspita gdje on održava master-klas, kako bih se prijavila. Vidjela je objavu za KotorArt Akademiju, a kada sam saznala da je Kotor u Crnoj Gori, nije mi bilo teško da se dogovorimo i dođemo zajedno, prvi put u Kotor, kaže mlada pijanistkinja za Boka News.
Kemal Gekić je veče ranije u istoj sali u solističkom koncertu u okviru Don Brankovih dana muzike premijerno izveo opus autorskih djela koja je komponovao od 1981. do 2024. godine (Instrodukcija i koncertna fuga, Ditiramb, Dijalozi, Movement, Tri koncertne studije).
-To su bila moja djela koja sam prvi put prezentirao u kompletnom formatu, ova na kraju nisu bila izvođena nikad i to je bila svjetska premijera, a prvi put je da se sve to izvodi zajedno. Prvi put je izvedena melodrama, “Smrt Smail-Age Čengića” (prema Ivanu Mažuraniću), recitacija uz pratnju klavira, sa Rambom Amadeusom. Njega sam izabrao između nekoliko vrsnih glumaca i pjevača, zbog velike fleksibilnosti, sjajnoga glasa i “brzog mozga” i bio sam jako zadovoljan kako je to ispalo, kaže Gekić za BN. Ističe da je Mažuranić jedan renesansni lik, njemu vrlo drag “zbog predivnog jezika, divnih misli, dubine i određenog stila izražavanja tih misli”.
-Ova poema opisuje jedan relativno nebitan lokalni događaj- osvetu Crnogoraca zbog zuluma Smail-Age Čengića (koji je isto donekle “bio naš”), ali ima univerzalnu crtu gdje se nepravda nekako ispravlja i dovodi do neke ravnoteže. Mažuranić je inače bio hrvatski ban, jedini koji nije došao iz redova plemstva, on je bio pučanin, otac mu je bio seljak, izuzetno obrazovan čovjek. Od njega imamo, pored ostalih stvari, riječi kao što su “sladoled”, on je izmislio tu riječ, “nosorog” i mnoge druge koje su danas u regularnoj upotrebi, a niko ni ne zna da ih je on uveo u jezik, tako što je napravio rječnik. Bio je pobornik ilirskog pokreta, koji je bio prethodnica jugoslovenske ideje. Jako interesantan čovjek, a ovaj ep je njegova najbolja stvar, naravno, morao sam ga editirati da bih nekako stao na koncert, inače bi on zauzeo cjelovečernji performans (što je i zaslužio). Imam i dugačku verziju koja bi mogla samostalno da se izvede, ali, s obzirom da sam se predstavljao kao kompozitor, pa sam imao još i solo kompozicije, onda sam to morao skratiti na oko pola sata, objašnjava kompozitor-pijanist.
Jedan dio izvedenih autorskih kompozicija i ova melodrama Gekića razumljivi su samo ljudima koji su rođeni na ovim prostorima, publika sa drugih meridijana ne bi mogla da ih razumije, tvrdi autor.
-Prvo poglavlje tog djela se zove “Agovanje”, to je već nepremostivi problem, ne može se prevesti na engleski, francuski itd, ne može se prevesti precizno, može opisno, a ima tu još gomila drugih stvari koje jednostavno nisu prevodive, a i kad bismo ih preveli, mentalni sklop osobe koja to čita na drugom jeziku nije isti kao mentalni sklop našeg čovjeka, ne može to da osjeti na pravi način.
Ponosan na svog učenika
Publika KotorArta privilegovana je što ima priliku da uživa u nastupu maestra Gekića i to zahvaljujući činjenici da je on bio profesor Ratimiru Martinoviću, umjetničkom direktoru KA. Taj izgrađeni profesionalni odnos u mladosti danas se nadograđuje kreativnom saradnjom zrelih ličnosti, a kroz aspekt KotorArt Akademije, nastavlja se i pedagoška misija umjetnika.
-To uvijek kažem u svakoj prilici: Martinović je jedan od mojih učenika na koje sam najviše ponosan, zato što je uradio stvari o kojima smo mi samo jednom razgovarali pije jako puno vremena i samo u jednoj prilici I nikad više- i on je sve postigao. Jednom prilikom smo sjeli i razgovarali i on je to u narednih 10-20 godina izveo sve. Pritom održavajući svoje sjajno sviranje – prošle godine je izveo opus djela Vasilija Mokranjca, izuzetan recital. Rekao sam mu da bi morao svake godine na KotorArtu svirati ta djela Mokranjca, kao jedan zaštitni znak Festivala, kazao je Gekić.
Nakon Kotora, putuje u Solt Lejk Siti u Juti u Americi, gdje ga očekuje još jedan koncertni nastup.
Kemal Gekić, ekskluzivni umjetnik kompanije Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva, prepoznatljiv je po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa širom planete. Član je žirija na brojnim međunarodnim klavirskim takmičenjima. Njegov tonski zapis za JVC sa Transcedentalnim etidama Franca Lista, smatra se najboljim u istoriji pijanizma. Radi kao profesor na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju (SAD) i kao gostujući profesor na brojnim univerzitetima i akademijama širom svijeta.
Primjer za Evropu
Među predavačima KAAkademije su bili i Jan Briers, predsjednik Evropske asocijacije festivala, Sofi Vanden Bruk, pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja čuvenog Jana Fabra, Ketrin Hataja, osnivačica i direktorka Operosa Montenegro festivala, i drugi. Muzičke radionice okupile su studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije koji su imali priliku da uče od svjetski cjenjenih umjetnika, pijaniste Kemala Gekića i violiniste Žil Apapa.
Pored tradicionalnih muzičkih radionica, KotorArt akademija je okupila teatarske i muzičke profesionalce. Gošća i predavač akademije, Gabriel Bernovil, konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije je uputila KotorArtu čestitke za umrežavanje profesionalaca, razmjenu znanja i iskustva i istakla da “ono što postižete u Kotoru voljeli bi vidjeti bilo gdje u Evropi”.
/M.D.P./
