Haljine od raznobojne svile na kojoj su štampani odabrani motivi dobrotske čipke iz kolekcije u Crkvi Sv. Eustahija dizajnerski su upotpunjene naušnicama izrađenim u starinskoj čipkarskoj tehnici
Kotorski modni sladokusci imali su priliku da u subotu uveče na Citadeli uživaju u ljepoti unikatnih kreacija modne dizajnerke Anastazije Miranović, čija je najnovija kolekcija haljina predstavljena u modnom spektaklu pod nazivom “Čipka i svila – prepleti vjekova”. Lepršave svilene modele haljina sa štampanim motivima dobrotske čipke, njih 22, upotpunjene minđušama, koje je u tehnici dobrotske čipke dizajnirala i izradila Slađana Vučetić, na graciozan način iznijele su domaće manekenke, a kruna hepeninga bila je vjenčanica u kojoj je pistom na kraju prošetala Milena Mačić, kotorski top-model.
Dobrotska čipka je kao aplikacija veoma primjenjiva na komadima nosive odjeće, kao idealan spoj tradicionalnog i savremenog, a dizajnerka dr Anastasija Miranović, koja je to majstorski ukomponovala, vrlo je zadovoljna prijemom, drago joj je što je naročito ženski dio publike uživao u događaju – ovacije, aplauzi i čestitke nakon samog događaja su joj to i potvrdili.
-Za mene je ovo bio veliki istraživački rad, dosta napora je uloženo da ovo izgleda baš ovako, jer nije jednostavno kreativno artikulisati motive dobrotske čipke na savremenim odjevnim komadima, ali sam željela da vežem svilu i čipku i da uradim jednu lepršavu, nosivu kolekciju i da na taj način dam svoj skroman doprinos njenoj afirmacij, kaže za BN.
Na tkanini od svile tehnikom štampe aplicirala je autentične motive sa primjeraka dobrotske čipke koja se čuva u Crkvi Sv. Eustahija.
-Tu ima primjeraka čipke od XV do XIX vijeka, ponosna sam i počastvovana što su mi se otvorila vrata tog sakralnog objekta da mogu da snimim te primjerke i da ih poslije apliciram na svili. Za to je zaslužan Studio Maruška iz Srbije, koji je specijalizovan za štampu na svili, s obzirom da produkcija te vrste još uvijek u Crnoj Gori ne postoji. Ja sam birala koji motivi će biti štampani za koju kreaciju, kompletan dizajn. Šiveno je sve u Baru, u Salonu “Stil” Vernese Hasanagić, sa kojom dugi niz godina sarađujem i vrlo se dobro razumijemo kada su ove priče u pitanju. Vrlo sam zadovoljna što smo i ovoga puta ostavile ovako lijep utisak, kazala nam je Miranović i najavila da će ova kolekcija uskoro biti predstavljenai i na modnoj reviji na brodu “Katica”, koji će projedriti Bokom. Tako će svilene haljine zalepršati i na palubi, jer čipka i svila su došle morem, što je isto lijep istorijski povod da se obilježi i na ovaj način.
Ovo je još jedan veliki doprinos njegovanju nematerijalne i materijalne kulturne baštine Boke Kotorske, način da ona živi svoj život iI u XXI vijeku.
-Dobrotska čipka živi i živjeće sve više, ovo je skroman doprinos njenoj afirmaciji i njenom očuvanju. Kulturna baština može u ovom vremenu itekako da se nosi, ne samo da se sjećamo nje, poručuje dr Anastasija Miranović, po profesiji istoričarka umjetnosti. Više decenija angažovana na čelnim mjestima ustanova i institucija culture, od Kulturnog centra u Kotoru preko Ministarstva kulture, do Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Za vrijeme njenog mandata na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara zaštićena su 16 od do sada ukupno zaštićenih 20 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, a među prvima je zaštićena vještina izrade dobrotske čipke. Na Mamuli je prošle godine obilježila 15 godina rada u modi.
Kotoranka Slađana Vučetić kreirala je i u tehnici izrade dobrotske čipke, šivaćom iglom i koncem, izradila aksesoar, 20 pari naušnica.
-Izrada je trajala preko godinu dana, jer Anastasija i ja smo se o tome dogovarale još početkom prošlog ljeta, dok je ona pripremala svoje modele. Ona mi je okvirno odredila da naušnice budu od bijelog i crnoga konca, a kada sam izradila motive, kombinovala sam ih sa unikatnim perlama od murano stakla, koje je napravila naša sugrađanka Angelina Janković. Ona je taj tradicionalni zanat izučila u Veneciji, isto kao što sam i ja išla tamo za izradu dobrotske čipke, kaže Vučetić. O tome koliko je ova tehnika zahtjevna i teška, koliko je to mukotrpni rad, poput onoga o kome svjedoče primjerci u Crkvi Sv. Eustahija, dovoljno govori podatak da se jedan santimetar ove čipke radi do dva sata, te da je za izradu jednih naušnica, u zavisnosti od modela, potrebno od 16 do 20 metara konca, a ako je svaki bod veličine jednog milimetra, onda je jasno da ona napravi od 16 do 20 hiljada puta rad sa iglom i koncem.
Poslenici Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru prepoznali su vrijednost ovog rada, te zainteresovani mogu da u vitrinama Palate Gregorina pogledati i nabaviti lijepe primjerke dobrotske čipke.
U sklopu modnog spektakla prikazan je i dokumentarni film o dobrotskoj čipki u produkciji Ministarstva kulture Crne Gore, a u pauzama su nastupile članice ženske klape “Bisernice Boke”.
Frizure je kreirala meštrica Isidora Radić, a šminku je osmislio tim u sastavu: Milica Šušić, Milena Nerendžić Šušić i Marija Lazarević.
/M.D.P./
