Posjetioci će od danas u Sarajevu moći posjetiti stalnu postavku “Sarajevski spomenar” – Spomen-soba ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, u kojoj su izloženi predmeti djece koja su ubijena tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992-1995.), javlja Anadolu.
Udruženje roditelja obijene djece opkoljenog Sarajevo 1992-1995, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i JU Gradski muzeji Sarajevo organizovali su danas svečano otvorenje stalne postavke “Sarajevski spomenar”.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995., kojem je 11-godišnja kćerka Irma ubijena u eksploziji granate u opkoljenom Sarajevu 20. marta 1993. godine, istakao je da su u spomen-sobi izloženi brojni radovi i predmeti ubijene djece.
“Mislim da je ova postavka nešto specifično, jedan poseban koncept, izuzetan dizajn i mislim da svi koji budu dolazili ovdje imat će šta da vide. Meni je posebno impresivno da tu ima mnogo radova djece tokom njihovog života u okolnostima koje su ovdje tada bile strašne, a djeca su tako pisala poruke, pisma, da je nevjerovatno da u takvim okolnostima tako savjesno napišu takve poruke i pisma”, rekao je Grabovica.
U Spomen-sobi su izloženi brojni radovi, crteži, igračke, muzički instrumenti, garderoba i drugi predmeti koje posjetioci mogu pogledati.
“Posebno je značajno nama roditeljima da će tu dolaziti mladi ljudi, vjerovatno i učenici osnovnih i srednjih škola i imati priliku da se educiraju o dijelu historije 1990-tih godina kojih nema u školskim programima i vjerujem da će mnogo toga naučiti”, kazao je Grabovica.
Zdravka Gvožđar, majka ubijenog dječaka Eldina, istakla je da je vrlo važno, posebno za roditelje ubijene djece, da je otvorena jedna ovakva prostorija.
“Mi smo čitav život tužni, danas su mnogo jači osjećaji. Međutim, sretni smo i ponosni što je došlo do ovoga da se takva soba konačno otvori jer su tu uspomene, djelići naših života, naše djece, koja su ostavila živote u ovom gradu”, rekla je Gvožđar.
U Spomen-sobi se među mnogim predmetima nalazi i majica njenog ubijenog sina Eldina.
“Mi smo izbjegli s Grbavice i uspjela sam ponijeti njegove dvije majice. Jedna je tu kao eksponat, a u drugoj je sahranjen, Ima nekih njegovih pisama koje je pisao baki i dedi na Alipašinom polju, a u to vrijeme mi nismo mogli imati kontakt s njima. Ali svi eksponati su jednako teški i bolni za nas roditelje”, kazala je majka ubijenog dječaka.
Aliji Hodžiću je tokom opsade ubijena jedinica Jasmina dok se igrala.
“Ovdje sam povodom toga što su mi zločinci ubili jedino dijete, moju jedinu Jasminu koja je imala 17 godina i bila drugi razred Ekonomske škole. Dočekali smo i ovaj trenutak da na jednom mjestu bude bar dio stvari i nečega da nas podsjeti kako su nevina djeca stradala i da nas podsjeti da je agresor imao namjeru da uništi ovoj grad i potomke, ali nije uspio zahvaljujući hrabrosti i srcu naših boraca i svih građana”, kazao je Hodžić.
Cilj postavke “Sarajevski spomenar” je trajno očuvanje sjećanja na stradanja najmlađih građana Sarajeva, koji su ubijeni tokom brutalne opsade grada.
Istraživački rad i koncept ove izložbe kreirao je tim Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, dok je vizualno i prostorno oblikovanje, kao i umjetničku direkciju, osmislila Samina Tanović. U realizaciji projekta učestvovale su i studentice Akademije likovnih umjetnosti Una Mazrak, Kristina Krunić, Martina Reč i Sajra Zulčić, pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića i više asistentice Vanese Prodanović Durmišević.
Produkciju izložbe osigurava JU Gradski muzeji, uz podršku Grada Sarajeva. Postavka je izložena u ulici Džidžikovac 3, u centru Sarajeva.
Tokom opsade Sarajeva ubijeno je više od 14.000 ljudi, od čega 1.601 dijete. Svako deseto dijete ubijeno je iz snajpera.
