Od žena, koje su živjele u to doba teško za život, možemo naučiti koliko su bile neobično hrabre, istrajne i uporne, kaže za Boka News, Lenka Blehova Čelebić
Odabrana publika u Galeriji solidarnosti u Kotoru imala je priliku da iz predavanja istaknute naučnice dr Lenke Blehove Čelebić sazna nešto više o životu žene srednjovekovnog Kotora u okviru porodice, o njenom udjelu u privredi srednjovekovnog grada, njenom pravnom položaju, duhovnom životu i moralu, a na osnovu njenog višedecenijskog istraživanja arhivske građe. Lenka Blehova Čelebić je doktor klasične filologije na Karlovom univerzitetu u Pragu i doktor istorijskih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Moderne žene koje se bore i već su se izborile za svoja prava mogu od žena srednjevjekovnoga Kotora naučiti puno o hrabrosti, strpljenju, istrajnosti…
-Uporedila sam te žene na osnovu kotorskih gradskih knjiga i recimo gradskih knjiga Grada Praga u Češkoj, vidim u tim kotorskim knjigama veliku razliku jer su te žene bile dosta samostalne, one su živjele u jednoj luci, muževi su bili pomorci, trgovci, ratnici, diplomate i bilo je veoma mnogo žena koje su morale da donose samostalne odluke, bez obzira što su živjele u velikoj stezi tog srednjovjekovnog društva. Od žena, koje su živjele u to teško za život doba, možemo naučiti koliko su bile neobično hrabre, istrajne i uporne. Ako se radi o ženi koja ostavila pisani trag u materijalima Kotorske kancelarije, to je bila žena koja je morala uložiti mnogo više napora od muškarca da bi se probila u nekom privređivanju, da bi se izborila za svoja prava itd, objasnila je Blehova- Čelebić za Boka News.
Ističe da je među ženama koje su bile pribilježene u tim arhivskim izvorima bilo onih koje su privređivale kao krčmarice, pekarice, švalje itd, ali je bilo i žena koje su bile ljekarke, bilo je žena finansijerki, bavile su se obrtanjem novca, davale su pozajmice i prema tome su morale biti obrazovane, jer nema vođenja poslovnih knjiga bez osnovnog obrazovanja, ne samo pisanja, nego i obračunskih operacija.
-Mogle su ići u crkvene škole- benediktinski samostani bili su prvi koji su otvarali crkvene škole za djecu, naravno da su obrazovali i sveštenike, ali ti samostani takođe su često držali škole i za pučku djecu i neke djevojke su na taj način imale priliku da uče i dobijale su obrazovanje, dodaje naučnica, koja je doktorirala klasičnu filologiju na Karlovom univerzitetu u Pragu i tamo položila „mali doktorat“. Onda je prešla u Crnu Goru, jer je udata za Crnogorca, i ovdje se prijavila za doktorske studije. Veliki doktorat je stekla na Univerzitetu u Novom Sadu, na Filozofskom fakultetu.
Podatke o Crnoj Gori prikuplja i iz inostranih arhiva
-Sarađujem sa Istorijskim institutom Akademije nauka Češke Republike, međutim, kako sam već stekla uslov za penziju, nadam se da ću imati više vremena da se posvetim i crnogorskim prilikama još više nego do sad i da ću raditi „na dva kolosjeka“. Ovamo me vuče ljubav prema Crnoj Gori, a ja i kada idem drugim poslom u inostrane arhive- ponekad me šalju u Vatikan ili sam bila u Minhenu u Bavarskoj državnoj biblioteci, onda i tamo gledam da pored mog redovnog posla u slobodno vrijeme potražim i pronađem nešto što se odnosi na Crnu Goru i često uspijem. Uvijek sam „jednom nogom u Crnoj Gori“, ovdje dolazim najmanje dva puta godišnje, kaže Blehova i dodaje da u skorije vrijeme ima namjeru da objavi dvije knjige. Nakon više od dvije decenije otkako je objavila svoju doktorsku disertaciju “Žena u srednjovjekovnom Kotoru i okolini (XIV i XV vijek)”, sakupila je mnogo novog materijala, kojim je proširila ovo vrijedno izdanje, a koje će svjetlo dana ugledati tokom 2025. godine.
Dopunjena izdanja
-Prva knjiga će biti obnovljeno i dopunjeno izdanje „Žene srednjovjekovnog Kotora“, a onda i dorađeno i prerađeno izdanje knjige „Istorija crkve u Boki Kotorskoj“. Imam dodatnog materijala jer je prošlo 20 godina, za to vrijeme se dosta toga nakupi, nakon dvije decenije čovjek ne misli isto, pomjeraju se gledišta, pomjeraju se ocjene i mijenja se i ugao posmatranja, tu su iskustva iz velikog broja arhiva koje sam u međuvremenu mogla posjetiti, biće dosta novina, kaže istaknuta naučnica.
S obzirom da je udata za Crnogorca, ovdje je osnovala porodicu i ostvarila se profesioinalno, dajući ogroman doprinos crnogorskoj medievalistici (nauci o Srednjem vijeku) kroz proučavanje Kotorskog arhiva i objavljivanjem dragocjenih djela. Pored ostalih, tu je i „Kotorski misal” koji je dr Lenka Blehova Čelebić paleografski obradila i iščitala u Berlinu, a objavilo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Predavanje “Bilješke o ženama srednjovjekovnog Kotora“ održano je u organizaciji Opštinske javne ustanove (OJU) “Muzeji” Kotor, ispred koje je Jelena Vukasović najavila nastavak saradnje sa Lenkom Blehovom Čelebić.
/M.D.P./
