Crna Gora i Bokokotorski zaliv dobili priliku da preduzmu prve korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama. Izradom Akcionog plana kroz sljedećih godinu dana stvoriće se prostor za njegove dopune i unapređenje
Plimni val koji zapljuskuje kotorsku rivu, poplava Jadranske magistrale u Tivtu i priobalja u Kotoru, izlivi bujičnih kanala, zamućena morska voda, dugotrajne suše, požari… prirodni su fenomeni koji se u Boki Kotorskoj prepliću svake godine sve više sa ljudskim tvorevinama: saobraćajnim gužvama, prevelikom izgradnjom naselja i gradova, betonizacijom i nasipanjem obale, pritiscima kruzing industrije, što sve dovodi do zagađenja mora, kopna i vazduha. Svi ovi faktori otežavaju život u ovom osjetljivom području zaštićenog kulturnog pejzaža, te umanjuju perspektivu za mlade generacije, jer utiču na pogoršanje posljedica klimatskih promjena.
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP) koji obuhvata opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi pruža priliku mještanima, lokalnim upravama i donosiocima odluka u Državi Crnoj Gori da preduzmu važne korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama i time u djelo sprovedu akciju Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Na konferenciji „Saradnja prema održivoj budućnosti: Prilagođavanje klimatskim promjenama u Boki Kotorskoj uz omogućavanje održivog socioekonomskog razvoja”, održanoj u utorak, 10. decembra u hotelu „Hayatt“ u Stolivu, najavljeno je da će izrada PUOP-a biti dopunjena izradom Akcionog plana kroz sljedećih godinu dana, kako bi se stvorio prostor za unapređenje samog PUOP-a.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti upravljanja lukama Haris Husić iz Bara za Boka News ističe važnost uključenja što više ljudi na određenim pozicijama u rješavanje važnih pitanja suočavanja sa izazovima klimatskih promjena, koji se tiču očuvanja priobalja i mora. Uprava brine o zaštiti mora i reaguje na zagađenja mora sa plovnih objekata, u situaciji uplovljavanja velikog broja kruzera u Boku Kotorsku.
-Pred nama su veliki izazovi, kao i pred državom Crnom Gorom, kako bi se spriječili određeni neželjeni događaji, u slučaju dešavanja da to reagovanje bude pravovremeno i adekvatno kako bi se spriječila katastrofa. MARPOL konvencija prepoznaje i zagađenje mora i zagađenje vazduha sa plovnih objekata. Po nekim projekcijama vidjeli smo da će ovim trendom do 2100. godine sigurno doći do gubitka značajnog dijela obale, pogotovu u ranijivijim područjima od drugih. To je nešto sa čim ćemo morati da se suočimo i morati da posmatramo kao globalni problem koji nas, nažalost pogađa kao primorsku zemlju i moraćemo strateški da pristupimo rješavanju istog. Zbog toga su bitni događaji kao što je ovaj, kako bi se ljudi upoznali, povezali, razmjenjivali iskustva, i naravno unaprijedili svoje djelovanje, kazao je Husić za Boka News.
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva su tokom trogodišnjeg prikupljanja podataka iskoordinirali stručnjaci Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Hrvatske (osnovan 1977. godine u Splitu), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (UNEP/MAP) smještenog u Atini, u Grčkoj.
U julu ove godine je tim PAP/RAC-a predstavio Plan Radnoj grupi za integralno upravljanje obalnim područjima, formiranoj u okviru Nacionalnog savjeta. Plan je izrađen u sklopu projekta MED Programme kojeg finansira Svjetski fond za životnu sredinu (GEF), a kojeg sprovodi Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP/MAP) sa svojim regionalnim centrima (PAP/RAC iz Splita, Hrvatska, i Plan Bleu iz Marseillesa, Francuska), u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore.
Učesnici konferencije u Stolivu su upoznati sa važnim zaključcima klimatskog COP-a u Bakuu (Azerbajdžan) za cijeli svijet, pa tako i za Boku Kotorsku, a razmotrili su i mogućnosti finansiranja.
Korak više za osmišljavanje strateške platforme
-Mogućnosti ima, pitanje je naše volje. Priroda nije luksuz, ona je osnova našeg života na ovom prostoru, tako da vas pozivam da u ovoj godini uz našu podršku, osmislimo te strateške platforme koje mogu biti temelj za ubrzanje onoga što smo trebali davno učinit, a nismo. Svako od nas bi trebalo da izdvoji neko vrijeme koje smo „uzeli na dug“ od svoje djece i zaista uloži da zaživi ono što sami znamo da je potrebno, ali još nismo sami napravili taj „korak više“, poručila je Daria Povh Škugor, direktorka PAP/RAC-a.
Učesnici konferencije su izrazili zabrinutost zbog izvještaja Svjetske meteorološke organizacije, gdje su vidljive posljedice ekstremnih vremenskih događaja – siromaštvo, glad i nejedanakosti, a na lokalnom nivou su prisutne kataklizme (Jablanica, Valensija, u cijeloj Evropi). Potresne su brojke stradalih u požarima, poplavama, a može se očekivati i njihov porast, ukoliko se lokalne sredine ne pripreme za moguće posljedice.
Do 2040. godine ljetnje temperature će se u Boki povećati za čak dva stepena
Analizom klimatskih rizika, koju je za Plan Bleu izradio Plan M, u Boki Kotorskoj se predviđa da će se do 2040. godine ljetnje temperature povećati za čak dva stepena, broj toplotnih valova bi se mogao utrostručiti, a njihova dugotrajnost udvostručiti i broj uzastopnih sušnih dana bi se mogao povećati za 5-10%. Ukupna količina godišnjih padavina bi se mogla smanjti na oko 5% na godišnjem nivou, ali se očekuje povećanje jesenjih i zimskih bujičnih poplava jer se padavine mogu koncentrisati u određenom trenutku, što je zadnjih godina postalo vrlo česta pojava.
Izradi Plana upravljanja obalnim područjem Boke Kotorske, koji je na neki način „prijevod“ globalnih prijetnji u lokalnu stvarnost u potrazi za zajedničkim rješenjima, prethodile su radionice u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, te su prikupljeni podaci iz oblasti prostornog planiranja, infrastrukture, saobraćaja, vodosnabdijevanja, otpadnih voda, upravljanja otpadom, održivog turizma, zaštite morske sredine.
U ovom dokumentu je izražena zabrinutost zbog pada izdašnosti regionalnog izvorišta „Bolje sestre“, velikih gubitaka u sistemu vodosnabdijevanja i zaslanjivanja u ljetnjim mjesecima, relativno nizak procenat prikjučenosti na kanalizacionu mrežu, ulične poplave… Planom se ističe da se primarna selekcija otpada i reciklaža prikupljenih sirovina obavlja u zanemarljivom obimu, skreće se pažnja na nelegalne deponije građevinskog otpada. Stručnjaci upozoravaju da razvoj kruzing, jahting, ronilačkog i marinskog turizma treba uskladiti sa nosećim kapacitetom akvarijuma Zaliva, koji tek treba odrediti; da najveći problemi u moru nastaju na kopnu- fizička/mehanička oštećenja prilikom izgradnje, kao i zagađenje s kopna, ali i prijetnje s mora – oštećenja morskih habitata sidrenjem, biološka oštećenja u smislu invazivnih vrsta i sl.
Predložene mjere koje se tiču prostora odnose se na primjenu obalnog odmaka koji je određen u Protokolu za integralno upravljanje obalnim područjima na mediteranskom nivou, što znači poštovanje “bafer zone“, čime se olakšava prilagođavanje obale na oluje, podizanje nivoa mora i na eroziju. Dobija se prostor gdje se može obaviti zelena sadnja, jer korijenje biljaka učvršćuje materijal podložan eroziji i upija višak vode. U Dalmaciji se dosta sadi tamaris zato što je otporan na so.
Tehničke mjere za zaštitu od poplava- preporučuju se obalne strukture (parapeti) i premošćavanje plavnih područja manje invazivnim metodama – pontonskim strukturama koje povećavaju plažni prostor. Pored čišćenja bujičnih kanala, bitno je da se povećaju zelene površine koje bi upijale višak vode (površinska voda se može smanjiti za četvrtinu), a dobar način je i oblaganje javnih površina, parkinga šupljim pločama.
Otvoreni za kritike i dopune
Važno je da se o ovom dokumentu što više priča kroz javni diskurs, pri čemu mediji imaju veliku ulogu – što se više o tome bude javno raspravljalo, ljudi će više o tome diskutovati, biće spremniji za promjene, vidjeće što se radi, kritikovaće možda ono što se ne radi, ističe za Boka News Ivan Sekovski, voditelj Programa iz PAP/RAC-a. On je predložio da se Nacrt PUOP-a postavi na web-stranicu, gdje bi svi mogli da daju komentare u stvarnom vremenu.
-Jako smo zainteresirani za primanje komentara na formularu koji će biti izložen na gefmed.paprac.org, tako da taj Plan bude sproveden što praktičnije. U izradi Nacrta akcionog plana, koji slijedi, trebalo bi da svaka mjera data u Planu bude operativnija u smislu da se zna ko bi bio nadležan za tu mjeru, koliko bi se ona sprovodila, da li je kratkoročna, da li je dugoročna, koji su mogući fondovi, koji bi mogli poduprijeti implementaciju te mjere, tako da smo dobili još malo vremena (godinu dana) i nadam se da ćemo ga iskoristiti najbolje što možemo, kaže Sekovski i ističe važnost uloge tijela, koja okupljanju širok spektar aktera, kao što je Nacionalni savjet za održivi razvoj i njegove Radne grupe, koji okuplja predstavnike opština i državnih institucija.
Važno je da se predložene mjere sprovedu u djelo na terenu, a to na kraju najviše ovisi o ljudima, kakve su njihove želje, interesi i kakva im je svijest.
-Promjene se ne mogu vidjeti u kratkom periodu, postoji predlog indikatora kojima bi se pratilo stanje u životnoj sredini. Konkretno za vodu, na primjer, stopa priključenosti na kanalizacionu mrežu- postoje strateški dokumenti, planovi u kojima se predviđa procenat priključaka do određene godine i neke stvari se čak mijenjaju relativno brzo, bitno je pratiti te promjene, da li idete prema željenim vrijednostima, ili stojite u mjestu, ili čak nazadujete. Općenito postoje prijedlozi kojima se nastoji prilagoditi kanalizacionu mrežu s obzirom na oluje, valove, a to su veliki zahvati. Za morske eko sisteme Bokokotorskog zaliva bitna je, između ostalog, što veća stopa priključenosti na kanalizacionu mrežu, naglasio je Sekovski.
Kroz sesije i panel diskusije učesnici zaključuju da je potrebno da tri opštine nađu način da sarađuju po svim zajedničkim pitanjima navedenim u Planu.
Važna saradnja u domenu zajedničkog prostornog planiranja
-Ovih tri decenija štitili smo građevinare, profit i ako hoćemo da se suočimo sa izazovima klimnatskih promjena moramo priznati da smo dosta izgradili, ali dajte da makar buduća gradnja bude vrlo promišljena…Ako prostorno planiranje ne integriše i ne upodobi u sebi ove stvari koje nas čekaju za 15-20 godina, ako ne nađemo način da bolje sarađujemo u ovom finom, specifičnom i sličnom regionu među ove tri opštine, neće biti integracije niti održivog razvoja, poručila je Marina Marković iz Ekologika doo.
Između zaštite prostora i izgradnje
-Naša država je u konstantnoj koliziji između zaštite prostora i izgradnje, tako da svaki od ovih akcionih planova i strategija, ako nije sproveden prostorno-plansku dokumentaciju, onda nam džaba sve to. Ovo je momenat da ovaj Plan bude dio PPCG, krovnog dokumenta svih dokumenata, koji se sada radi. Ušli smo u izmjenu Zakona, planiranje se vraća opštinama i bilo bi dobro da bar nešto od ovoga uđe u Prostorni plan Crne Gore, kako bismo mi sutra bar nešto od ovoga mogli da primjenjujemo. Ono što je glavno, to su urbanističko-tehnički uslovi- ako vi u njima ne propišete kako da zaštitimo ovaj prostor, onda teško da ćemo uspjeti, komentar je Jelene Franović, sekretarke za urbanizam Opštine Kotor.
Način se nađe kad ima volje
Dr Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora u Kotoru je istakla da je pitanje implementacije najvažnije, te da se pod hitno mora mijenjati zakon za izgradnju i planiranje prostora, konkretno u domenu procjene uticaja na životnu sredinu. Dosadašna “frustrirajuća“ praksa pokazuje da sve primjedbe i savjeti koji se daju ne moraju da se ispoštuju, najgore od svega je „to što se Zaliv ne gleda cjelina, a po našem zakonu, oni koji grade, to ne moraju da rade“. Gradi se linijom manjeg otpora, a tako je i sa nasipanjem plaža i svim ostalim. Mačić je navela lijep primjer Grupe za borbu protiv krivolova, koju su osnovali građani, revoltirani inercijom državnih institucija.
-Radna grupa, ili kancelarija, kako god da se organizujemo, mora da se shvati da je to prioritet, kome se moramo posvetiti, kako bi se u stvarnosti zaista desila promjena, a ne da to bude samo na papiru. Kad ima volje, onda se nađe i načina, poručuje Mačić.
Doprinos u diskusijama o strategijama finansiranja konkretnih mogućnosti za budućnost otpornu na klimu na osnovu iskustava krajnjih korisnika u primjeni određenih rješenja u Crnoj Gor, kao i na temu oblikovanja prioritetnih rješenja za kritične klimatske izazove i izazove održivog razvoja u području Boke dali su i Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Milica Manojlović, sekretarka za uređenje prostora Opštine Tivat, te predstavnice nevladinog sektora: Duška Ljiljanić iz Eko Fonda, Ana Katnić – EnvPro i Azra Vuković – Green Home, te Saša Karajović (MonteCEP), voditelj panel diskusije.
Pokretači promjena- sprovođenje plana u djelo
Građani/ke Boke Kotorske imaju dobar primjer u praksi Splitsko-dalmatinske županije, koja je, objašnjava Daria Povh, osnovala tri vijeća: Županijsko vijeće za integralno upravljanje obalnim područjima, u kome sjede predstavnici županija, zatim Partnersko vijeće, gdje sjede predstavnici gradova dok u trećem, Savjetodavnom vijeću sjede predstavnici univerziteta, udruženja, nekih firmi. Ovi ljudi su prepoznali važnost ovih aktivnosti, oni su pokretači promjena u svojim sredinama („lokalni prvaci“), a takvih ima i Boka.
Da bi PUOP ostvario svoj puni potencijal biće potrebna kontinuirana saradnja svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, stručne zajednice i naravno građana kao krajnih korisnika ovog vrijednog područja, naglasio je Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni je korak u izgradnji otpornosti, istakla je Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), izrazivši nadu „da će plan koji je danas predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti”.
/M.D.P./
