Novi trendovi uvijek su mnogima zanimljivi, a da je tako, potvrđuju brojke koje govore da je do sada u Bosnu i Hercegovinu stiglo 468.975 paketa s Temua, čija je ukupna vrijednost nevjerovatnih 28.679.131 KM.
Najviše pošiljki pristiglo je u Carinsku ispostavu (CI) Banjaluka, i to čak 180.846, a zatim u CI Gradiška, gdje je od početka pristiglo 129.020 Temu paketa.
Nešto manji broj paketa pristigao je u CI Sarajevo, i iznosi 72.759, dok je u CI Trebinje došlo 68.246 pošiljki. Najmanje pošiljki pristiglo je u CI Tuzla, i to njih 18.104.
Ako pakete posmatramo kroz novac, najveću vrijednost imali su paketi koji su pristigli u Regionalni centar (RC) Banjaluka, gdje je zabilježeno i najviše paketa, a njihova vrijednost iznosi 16.375.112 KM. U RC Sarajevo vrijednost pristiglih paketa bila je oko 6.779.923 KM, dok je u RC Trebinje pristiglo paketa vrijednih oko 4.070.939 KM. Najmanja vrijednost je u RC Tuzla i iznosi 1.453.157 KM.
Kako su za “Nezavisne novine” istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, analizirajući do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama, zaključuje se da se radi o pošiljkama s “robom zanemarive vrijednosti”, a u većini slučajeva ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci.
“Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, što je i predviđeno važećom zakonskom legislativom iz oblasti carinskih propisa. Svakako ističemo da se odgovarajuća carinska procedura provodila i prije pojavljivanja aplikacije Temu na teritoriju BiH, te da se i dalje primjenjuje za robu zanemarive vrijednosti, kao i za pošiljke naručene putem drugih aplikacija za online naručivanje razne robe”, pojašnjavaju oni.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, istakla je u razgovoru za “Nezavisne novine” da nisu imali prigovor ni primjedbu na proizvode koji su stizali s Temua.
“Građani se ne plaše naručivanja. Mi smo pravili sa grupom građana šta koliko košta i koliko proizvoda se u jednoj narudžbi od 40 KM može naručiti”, navodi ona i dodaje da građani koriste popuste i besplatnu dostavu za narudžbu.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, Temu groznicu objašnjava kroz više aspekata, a kako navodi za “Nezavisne novine”, prisutan je efekat društvene komfornosti, gdje ljudi osjećaju potrebu da budu dio mase.
“Kad veliki broj ljudi učestvuje u nečemu, stvara se percepcija da bi i mi trebalo to da isprobamo jer se ne želimo osjećati izostavljeno”, kazala je ona.
Dodala je da efekat nečeg novoga snažno privlači ljude.
“Nova iskustva aktiviraju dopaminski sistem u mozgu koji je odgovoran za osjećaj zadovoljstva i nagrađivanja i kada vidimo nešto što nam je do sada bilo nepoznato, javlja se ljudska radoznalost, ali i nagon za iskušavanje nečega što bi moglo donijeti osjećaj zadovoljstva i koristi”, navela je ranije Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.
Iz UIO BiH objašnjavaju u dijelu za praćenje pošiljke, kada se pošiljka otpremi, korisniku ubrzo stoji oznaka “Pošiljka na carini”, iako pošiljka zapravo još nije stigla u carinsko područje BiH.
“Time se korisnici dovode u zabludu, misleći da je razlog dugog čekanja na dostavu carina”, ističu oni za “Nezavisne novine” i dodaju da u situacijama kada u carinsku ispostavu stigne jedna zbirna pošiljka sa nekoliko hiljada poštanskih paketa u toku jednog dana, a u carinskoj ispostavi radi svega desetak zaposlenih, jasno je da dolazi do ozbiljnog problema nedostatka resursa pri obradi tih pošiljki.
“Ovaj problem direktno utiče na efikasnost i pravovremenost sprovođenja carinskih procedura, što stvara zastoje i otežava rad carinskog osoblja”, kažu oni.
