Misno slavlje pred katedralom predvodio je apostolski nuncij Giorgio Lingua, koji je u propovijedi podsjetio kako je sveti Vlaho po profesiji bio liječnik, koji je u jednom trenutku svog života odlučio ostaviti sve kako bi slijedio Krista.

„Međutim, njegovo medicinsko znanje nije bilo zanemareno nakon posvećenja Bogu. Štoviše, dodatno je osnaženo do te mjere da je danas, nakon toliko godina, teško reći jesu li izvanredna ozdravljenja koja mu se pripisuju rezultat njegove liječničke stručnosti ili čudesa koja je Bog činio po njemu. Volim misliti da, kada nešto napustimo radi Boga, Gospodin nam to vraća umnoženo. Tako i  talente koje smo primili na dar, a potom ih ostavili kako bismo cijeli svoj život posvetili Bogu. Gospodin često dopušta da ih i dalje koristimo, ali ne više u službi nas samih, našega ugleda ili materijalnih interesa, već za dobrobit zajednice, na nesebičan način“, rekao je Lingua.

„Neka sveti Vlaho nadahne sve one koji posvećuju svoje vrijeme i talente kako bi bližnjima činili dobro, osobito kroz volonterstvo. Posebno mislim na sve one koji, riskirajući čak i vlastiti život, pružaju pomoć žrtvama ratova i prirodnih katastrofa: liječnike, medicinske sestre, vatrogasce i druge. To su ljudi koji svoju profesiju ne žive prvenstveno za sebe ili da bi zaradili za život, već ponajviše za druge, za opće dobro. U protivnom ne bi bili spremni riskirati čak i vlastiti život“, istaknuo je, između ostaloga, apostolski nuncij Giorgio Lingua.

Dodao je i kako je, po svojim djelima u korist bolesnih, sveti Vlaho zapamćen kao čovjek ljubavi prema siromašnima i bolesnima.

U duhu jubilarne godine Lingua je predložio dvije molitvene nakane. Uz molbu za jedinstvo kršćana, pozvao je i na molitvu za zagovor svetog Vlaha ‘kako bismo mi, pastiri stada, uvijek prvi bili vjerni ljubavi koja nas je dotakla i zbog koje smo imali hrabrosti ostaviti sve i predati svoje živote služenju narodu i Evanđelju’.

„Neka pastiri budu uzori stada, sposobni svojim primjerom potaknuti brojna i sveta zvanja za svećeništvo, redovnički život i kršćansku obitelj kako bi svatko dao svoj doprinos bratskijem društvu koje one posljednje stavlja u središte, štoviše, na prvo mjesto! Neka blagdan svetog Vlaha usmjeri naš pogled prema Onome koji je promijenio život armenskoga biskupa i kojega želimo nasljedovati, ako ne u čudesima, ali zasigurno u vjernosti Njegovoj zaručnici, Crkvi“, poručio je Lingua.

U svečanim odijelima na misi su sudjelovali ovogodišnji festanjuli, pomorac kapetan Antun Regjo i obrtnik Miho Deranja.

Festi su, između ostalih, nazočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade Branko Bačić, povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica, ministri Nina Obuljen Koržinek i Šime Erlić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, državni tajnici i saborski zastupnici te velik broj hodočasnika.

Festa je otvorena u nedjelju popodne tradicionalnim puštanjem golubica i podizanjem barjaka ispred Crkve svetog Vlaha, a bit će zatvorena u nedjelju, 9. veljače procesijom i misom na Gorici svetog Vlaha te spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve i misnim slavljem.

Festa svetog Vlaha uvrštena je 2009. godine na listu svjetske kulturne baštine.