Očuvanje kulturne baštine jedan je od ključnih prioriteta Crne Gore, a savjetodavna misija UNESCO-a, koja boravi u Kotoru, pružiće stručnu podršku, dati konkretne preporuke i smjernice koje će pomoći u daljoj zaštiti tog Područja i osigurati njegovu dugoročnu otpornost i održivost.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović podsjetila je da se prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora nalazi na UNESCO listi svjetske baštine od 1979. godine, kada je upisano po hitnom postupku, nakon razornog zemljotresa, koji je skrenuo pažnju na izuzetne univerzalne vrijednosti ovog kulturnog dobra.
“Ovo područje je od tada postalo simbol zaštite prirodnog i kulturnog naslijeđa. Država Crna Gora je stvorila ključne mehanizme za očuvanje univerzalnih vrijednosti Područja Kotora, donijela je zakone u kojima su propisani mehanizmi zaštite ali i institucije sistema, koje implementiraju te zakone. Usvojen je Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora – lex specialis, koji omogućava veću zakonsku zaštitu ovog prostora, i osigurava formiranje upravljačkog tijela – Savjeta za upravljanje, kojim predsjedava predsjednik Opštine Kotor”, navela je Vujović.
Očuvanje kulturne baštine jedan je od, kako je rekla, ključnih prioriteta naše države.
“Svjesni smo da se Kotor, kao i mnoga druga mjesta svjetske baštine, suočava sa ozbiljnim izazovima – prekomjernom gradnjom, pritiscima investitora i potrebom za očuvanjem autentičnosti istorijskog pejzaža. Upravo zato smo pozvali UNESCO misiju da nam svojim znanjem, iskustvom i preporukama pomogne u pronalaženju najboljih rješenja”, poručila je Vujović.
Naglasila je da su velike pauze u radu uslovljene pandemijom korona virusa doprinijele nesigurnosti i kašnjenju u ispunjavanju međunarodnih obaveza.
“Ipak, kao i svi drugi, suočeni s izazovima, nastojimo da se oporavimo i nastavimo rad u skladu s međunarodnim standardima i praksama. Od novembra 2023. godine formirana je nova Nacionalna komisija za UNESCO, radilo se na jačanju kadrovskih kapaciteta, u skladu sa zadatim rokovima dostavljani izvještaji o stanju zaštićenih područja koja se nalaze na UNESCO listi. Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a naša je adresa gdje se obraćamo kad god imamo dileme, izazove”, rekla je Vujović.
“Upravljanje područjem Kotora zahtijeva strateške dokumente koji omogućavaju razvoj i gradnju, ali istovremeno čuvaju jedinstvene karakteristike kulturnog pejzaža. Investitori moraju uskladiti svoje planove s dozvoljenim mjerama uticaja, svjesni da grade u prostoru od izuzetne vrijednosti. Boka Kotorska trebalo bi biti tretirana posebnim planskim dokumentom, slično nacionalnim parkovima, dok je država Crna Gora, kao potpisnica UNESCO Konvencije, najodgovornija za njeno očuvanje. Ključna pitanja koja postavljamo odnose se na (ne) usklađenost strateških dokumenata– još nerevidovanog Menadžment plana, PUP-a Kotor i Studije zaštite kulturne baštine – kao i na rješavanje konfliktnih tačka. Takođe, postavljamo pitanje kumulativnog uticaja izgradnje na ovaj prostor i smještaja velikih privrednih i turističkih objekata u zonama zaštite”, navela je Vujović.
Istakla je da Ministarstvo kulture i medija Crne Gore ostaje čvrsto posvećeno sprovođenju mjera koje će osigurati održiv razvoj i zaštitu ovog jedinstvenog Područja.
“U tom procesu, UNESCO je naš ključni partner, ne samo u pružanju stručne podrške, već i u jačanju svijesti o značaju kulturne baštine kao zajedničkog nasljeđa čovječanstva. Očekujem da će ova misija donijeti konkretne preporuke i smjernice koje će nam pomoći u daljoj zaštiti Kotora i vjerujem da ćemo, kroz dijalog i saradnju, osigurati njegovu dugoročnu otpornost i održivost”, sigurna je Vujović.
“Planska dokumentacija mora biti usklađena s Planom upravljanja kako bi se smanjila potreba za HIA analizama”, poručio je Siniša Šešum, šef Antene u Sarajevu Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi, tokom savjetodavne misije UNESCO-a u Kotoru.
On je istakao da je u Crnoj Gori u jednom trenutku postojala neskladnost između prostorno-planske dokumentacije i Plana upravljanja, što se, kako kaže, ne smije dešavati. “PUP mora biti integralni dio Plana upravljanja, jer bi to smanjilo broj potreba za slanjem HIA analiza UNESCO-u,” objasnio je Šešum.
Šešum se osvrnuo i na odluku o moratorijumu na gradnju iz 2017. godine, ističući da je bila nepopularna, posebno među lokalnim stanovništvom, jer je blokirala značajan dio prihoda od građevinskih taksi. Ipak, kako je naglasio, takva mjera bila je neophodna kako bi se osigurala zaštita prostora.
“UNESCO ne zaustavlja razvoj. On samo insistira na zaštiti jedinstvenih univerzalnih vrijednosti, ali odgovornost za njihovu zaštitu nije na UNESCO-u, već na institucijama – od lokalne zajednice do ministarstava,” zaključio je Šešum.
Prisutnima se u ime Opštine Kotor obratila Marina Bjelja, glavna administratorka Opštine. Ona je ukazala na probleme sa kojima se lokalna uprava suočava i istakla punu posvećenost Opštine očuvanju kulturnih i prirodnih vrijednosti područja Kotora.
Savjetodavna misija koju čine predstavnici Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a, Siniša Šešum i Federika Pompejano počela je danas u Kotoru i trajaće do 28. februara.
Misija koja boravi u Crnoj Gori na poziv Ministarstva kulture i medija ima za cilj identifikovanje ključnih izazova sa kojima se crnogorske institucije suočavaju u procesu upravljanja i zaštitom prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Njen rezultat biće mišljenje i preporuke za rješavanje izazova i dilema, a eksperti će se sastati s predstavnicima crnogorskih organa i institucija zaduženih za upravljanje i zaštitu kulturno-istorijskog područja Kotora, predstavnicima nevladinog sektora i obići problematične lokacije u području.
