16 C
Kotor

Slušaj online radio

Muo – običaji za Uskrs

Muo – običaji za Uskrs
Muo – foto Z. Nikolić

Kotor, grad kulturne baštine, multikulturalni grad,raznih, vjera i običaja, uvjek je prihvaćao sve novo i napredno. U vrijeme moje mladosti nije se gledalo ni ko si, ni koje si vjere, bio Hrvat, Crnogorac, Srbin ili Musliman. Svi smo se družili, sve smo slavili. Uskrs je sinonim radosti i time povezuje sve koji su se nastanili u Boki, makar donijeli ponešto različite običaje svetkovanja i proslavljanja. Univerzalne su i vrijednosti koje podstiče – mir, ljubav, sloga, tolerancija, porodica, kao i način na koji se provodi ovaj dan.

Po hrišćanskom verovanju, trećeg dana nakon smrti Isus Hrist je uskrsnuo. Kao spomen na taj dan, hrišćani širom sveta slave Uskrs, odnosno Vaskrs. U zavisnosti od kalendara,Uskrs kod katolika i pravoslavaca pada u različito vreme, jer je Uskrs pokretan praznik.

Kod katolika se za datum, po Gregorijanskom kalendaru uzima prva nedelja posle punog meseca, koji pada na dan prolećne ravnodnevice i praznuje se u periodu od 22. marta do 25. aprila svake godine. To je ustvari simbol proljeća.

Za razliku od katolika, kod pravoslavaca, koji godinu računaju po Julijanskom kalendaru, Vaskrs se slavi od 4. aprila do 8. maja.

Ima godina, kao što je ova, kada se datumi poklope ili kako je bilo 15. aprila 1979. godine, kada je katastrofalni zemljotres razorio pola Crnogorskog primorja, sa velikim brojem ljudskih žrtava.

Uskršnji običaji, odnosno Korizma, u katoličanstvu počinje od Čiste srijede, tzv. Pepeljnice, zapravo početkom posta. Dok svečenik posipa pepelom po glavi vjernika izgovara riječi“ Sjeti se da si bio prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“  Ovaj post  povezuje simbolično zimu i proljeće i traje 40 dana.

Uskrs / foto Boka News

Druga nedjelja pred Uskrs, zove se Gluva neđelja, jer je ovo nedjelja tišine, pokajanja,čišćenja duše i duhovnog razvoja. Od davnina vjernici u ovoj sedmici izbjegavaju svirke i zabave. Ovo je period kada se vjernici posvećuju molitvi i pokajanju, kako bi se duša očistila pred veliki hrišćanski praznik Uskrs.

Neđelju dana prije Uskrsa obilježava se Cvijetna neđelja. Tog dana je Isus Hrist ušao sa svojim učenicima u Nazaret, a narod ga je pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na Cvijete se rano ujutro umivamo vodom i cvijećem. U Boki vole da pošalju djecu da beru cvijeće po livadama, razne cvijetiće koje nađu a najviše naberu bijelih rada. Ovo umivanje najviše raduje djecu.

Na Veliki četvrtak obilježava se i čudesna molitva u Getsemanskom vrtu, gdje se sin Božji moli Ocu Bogu, znajući što ga sve uskoro čeka i što mu predstoji. Hrišćani se podsećaju Isusove poslednje večere, često nazvane Tajnom večerom, sa dvanaest apostola. Tada je Isus podjelio kruh i vino, kao simbol svog tjela i krvi, i na taj način ustanovio Svetu tajnu pričešća. Potom je sin Božji oprao noge svojim apostolima, učeći ih tako sopstvenim primjerom kako treba da služe jedni drugima. Vjernici se sjete  i Judine izdaje i predaje Isusa vojnicima, njegovog zarobljavanja i odvođenja  na Maslinskuj goru, i početka mučenja. Zato u crkvama do Uskrsa nema zvonjave, zvona simbol radosti se ne čuju, vezuju se da bi se oglasila tek uskrsnućem Isusa Hrista na Uskrs. Neko Veliki četvrtak naziva i „zeleni četvrtak“ pošto vijernici, u nadi za dobar rod i zbog posta, spremaju za ručak neko zelenilo.

Muo – Pomoćnica Kršćana

Veliki petak je dan Isusovog razapinjanja na križ, najtužniji dan u godini, dan žalosti. Isus, sa križa šalje vojnicima koji ga razapinju,  oproštaj uz riječi: „Oče oprosti im jer ne znaju što čine„.

Na taj dan se strogo posti, tri puta se jede, a samo jednom do sitosti. Moji mještani, otkad se zna za mjesto, a pominju se u notarskim spisima već u  XIII i  XIV stoljeću, uvjek su bili ribari. Inače, često su jeli ribu, skoro svakodnevno. Međutim, znalo se za Veliki petak i Badnji dan ostavljalo se ono najkvalitetnije iz mora.

U crkvama oltar je bez svećnjaka i cveća, unosi se križ prekriven belim lenculom koji se zatim skida, što simbolizuje Isusovo oslobađanje odeće pre razapinjanja na križ. Vernici se u crkvi okupljaju u tišini. Dolaze kako bi razmišljali o Isusovoj žrtvi, a preko obreda služenja molitve, klanjaju se križu i pričešćuju. U toku mise obavezno se čita ili peva Muka Božja, odnosno Pasija, zabeleška, svjedočenje svetog Ivana o stradanju Isusa. Narod je smatrao da donosi nesreću ako se na Veliki petak obavljaju poslovi sa životinjama i radi na njivi, nije se palila vatra, niti se tkalo, a verovalo se da onaj koji se okupa pre zore neće biti bolestan. Na taj dan domaćice po tradiciji farbaju jaja u crveno, boju ljubavi prema Isusu ali i u razne druge, šarene boje.U Boki su se ranije najčešće jaja bojala lukovinom, korom ud luka. U poslijednje vrijeme jaja se farbaju raznovrsno i kreativno. Važno je da prvo jaje bude ono koje se i prvo oboji i to u crvenu boju. Prvo jaje se čuva tokom cijele godine i zove de čuvarkuća.

Za bojanje se mogu uzeti jaja bilo koje ptice, najčešće su kokošja jaja. U prošlosti su se jaja bojala na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Prije bojanja, jaje se može i ispuhati; kroz probušenu rupicu iscure bjelanjak i žumanjak pa ostane samo ljuska jajeta. Tako jaje ima duži vijek trajanja.

Najčešće prirodno bojanje jaja je pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cvekle, korijena  broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Pisanice ( šarena jaja )su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od spanaća, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti.

Velika subota podseća na dan kada je Isusovo telo ležalo u grobu i po evanđelju će uskrsnuti, u zoru na uskršnju neđelju. U crkvama se pali Uskršnja svijeća, jer je vatra simbol Isusa i nade, te se tako najavljuje Isusovo usksnuće i naše spašenje od grijehova. Tradicija posvećenja upaljene vatre se razvila u obred. Vernici pale svoje svijeće sa tog plamena. Tim danom se završava i uskršnji post, odvezuju se zvona, za večeru je već dozvoljeno da se služi meso, sir i barena jaja.

Dan Uskrsa je dan kada zapravo počinje praznik i praznovanje Isusovog uskrsnuća. Svu prethodni dani predstavljaju pripremu za ovaj dan.

Ujutro sa početkom mise zvona zvone iz svih crkava i na taj način se proslavlja čudesni događaj uskrsenja.

Na prepodnevnu misu se nose prekrivene korpe čiji su sastojci: luk, so, sir, jaja i kolač.. Ni taj dan se malo radilo, kuvalo, nije se čistilo, šilo, niti su se životinje uprezale.

Za bokeljšku uskršnju trpezu, osim jaja karakteristična je pinca. Pinca je Uskršnji kolač u Boki, sa grožđicama (suvim grožđem).

Tokom Uskrsa mnogi bokeljski domovi mirišu na svježu pincu

Sastojci za jednu porodičnu pincu su: 1kg brašna; ½ mlijeka; 200 g šećera; 1dl ulja; 20 g soli; 100 g suvog grožđa; 3 cijela jaja, 5 žumanaca, 1 čaša ruma; 50 g kvasca; kora i sok od limuna; kora od narandže i vanilin šećer. Od sastojaka se pravi tijesto koje treba da nadođe i zatim se tijesto podijeli u tri dijela, koja ponovo treba da odstoje, a zatim se peku i na kraju premazuju žumancem.

Pinca

Svaka domaćica u Boki ima neku svoju tajnu kada je u pitanju recept za pincu. Pinca je omiljena poslastica i mnogim posjetiocima Boke.

Tokom uskršnjih dana, uz doručak, ručak i večeru se okuplja porodica, kao i rodbina, prijatelji i komšije, koji se takmiče sa ukućanima u kucanju jajima.

Tucanje Uskršnjim jajima predstavlja tradiciju u svom kršćanskom. Iako je u pitanju samo zabava podrazumjeva se da svako želi da bude pobjednik i odnese što više jaja. Mnogi ne prezaju ni od prevare, tako da podvaljuju jedni rugima: drvena, gvozdena, cementna ili mermerna jaja. Takva akcija prevare se ne može sakriti, brzo se otkrivaju pa se prevaranti diskvalifikuju.

Uskršnji ponedeljak je dan kada momci po običaju idu od vrata do vrata, da bi pjesmom i recitacijom pozdravljali devojke.

/Ilko Marović/

Najčitanije