Iako je Rusija uložila milijarde dolara u izgradnju tajne flote kako bi zaobišla sankcije, ta se flota sada brzo urušava pod teretom međunarodnih zabrana i sigurnosnih rizika.
Rusija je od maja 2022. potrošila više od 14 milijardi dolara na kupnju više od 400 tankera kako bi stvorila tzv. “flotu u sjeni” za izvoz nafte mimo zapadnih sankcija. No, najnoviji podaci s bloga Navigating Russia, koji vodi bivši bankar s Wall Streeta Craig Kennedy, pokazuju da ta flota sada puca po šavovima, navodi Splash247.
Tokom druge polovice 2024. godine više od 60% tankera koji su utovarivali naftu u ruskim baltičkim lukama pripadali su sjenskoj floti. Međutim, do kraja marta 2025. taj se udio strmoglavio ispod 40%. Prazninu su počeli popunjavati redovni brodovi za prijevoz sirove nafte.
Prema Kennedyju, pad nije uzrokovan cijenom uralske nafte koja je pala ispod granice od 60 dolara po barelu, već snažnim udarcem iz Washingtona. Dana 10. siječnja uvedene su sveobuhvatne sankcije na 158 tankera, što je bio glavni okidač za urušavanje kapaciteta flote. Dodatne mjere iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije krajem februara samo su ubrzale proces.
U izvještaju stoji kako je najveći dio od 14 milijardi dolara koje je Moskva uložila u flotu zapravo bačen novac, jer se pokazalo da su ti brodovi itekako ranjivi na ciljanje sankcijama.
Zanimljivo je da je najmanje 6,3 milijarde dolara završilo u rukama evropskih i američkih brodovlasnika koji su prodavali starije brodove. Istraga OCCRP-a i portala Follow the Money otkrila je da je više od 230 brodova tako preprodano, najčešće iz Grčke, gdje su brodovi ubrzo mijenjali ime, zastavu i počinjali prevoziti rusku naftu.
Premda su izravne prodaje ruskih brodarskih tvrtki zabranjene, brodovi se i dalje prodaju tvrtkama iz zemalja koje ne sudjeluju u sankcijama, čime se zaobilaze pravila.
Podaci S&P Global Market Intelligence pokazuju da više od 800 brodova iz te flote nema potvrđeno osiguranje, a prosječna starost im je 21 godina, što je osam godina više od svjetskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da takva situacija povećava rizik od teških pomorskih i okolišnih incidenata.
