23 C
Kotor

Slušaj online radio

Jedriličarskom regatom i svečanošću zatvorena dvodnevna manifestacija “Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“

Jedriličarskom regatom i svečanim programom u barskoj galeriji „Velimir A. Leković“ završen je dvodnevni program manifestacije pod nazivom „Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“, u organizaciji barskog jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“ i porodice Bokovac.

Prvo mjesto pripalo je jedriličarskom klubu iz Herceg Novog „Jugole Grakalić“ a posadu su činili Antonije Pušić, Jovica Rašović i Dušan Vuković.

Drugo mjesto i srednji pehar otišli su u ruke Udruge „Porto Lovrana“ iz Hrvatske čiju posadu su činili Rašmond Randi i Igor Hrelja. „Bronzu“ su zavrijedili Barani iz „Latinskog jedra“ a dio posade bili su Emilio Gavran, Dušan Raičević i Petroni Matrinović.

Ispred organizatora, Miroslavka Bokovac je uručila zahvalnice iz porodične radionice instirucijama koje su pomogle u reazliciji manifestacije – Ministarstvu odrane, Turističkoj organizaciji Bar, Ambasadi Hrvatske u Crnoj Gori…

Jedra Jadrana

Simbolične poklone i zahvalnost uputila je i predstavnicima svih posada koje su učestvovale u regati i drugim prijateljima koji su pomogli u organizaciji i realizaciji.

Na svečanosti je bilo upriličeno tradicionalno posluženje a prisutni su imali priliku da uživaju u narodnim numerama u izvedbi dječjeg hora osnovne škole sa Cetinja dok je u barskoj galeriji bila izložena postavka fotografija jedrilica tradicionalne brodogradnje, rađene kalafatskim zanatom.

Kao sa prethodnih djelova manifestacije, i tokom današnjeg dana je poslata poruka da ovaj zanat treba biti zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Organizatorka Miroslavka Lala Bokovac kazala je da su utisci, nakon zvršene regate, i više nego pozitivni te da su njena očekivanja ispunjena. Među učesnicima je bilo straha da li će se i na koji način održati, zbog vremenskih prilika, ali, ona nije imala sumnju.

„Znala sam da kada nešto radite iz ljubavi, čisto, i bez interesa to i bude tako dobro kao što smo mi pokazali današnjom regatom. Svi su zadovoljni. Vijdeli ste da nismo išli (principom) ko je njabolji i najbrži. Svi su danas pobjednici. Pobjednici su ljudi koji su došli sa posadama iz Hrvatske, iz daleka, koji su putovali 15 ili 16 sati da bi bili dio nas, dio naše kulture i što smo dokazali da Jadran nije nikakva granica, već Jadran spaja sve nas i baštini drvenu brodogradnju“, poručila je.

Lala Bokovac

Ocijenila je da svi trebaju živjeti tradiciju i znati o onome što će ostaviti budućim generacijama. Istakla je da su svi jedriličari, i klubovi iz Crne Gore, jedrili brodovima iz radionice porodice Bokovac, njih osam.

„Bitno je samo da jedre drvene barke, da žive drvene barke, da ne postoje u muzejima kao eksponati već da im se vraća život, da učimo mlade tradicionalnom jedrenju. U naprednim zemljama kao što su Engleska, Irska i Španija njeguje se taj vid tradicionalnog jedrenja“, poručila je i dodala da je u tim zemljama finansijska i druga pomoć usmjerena ka tradicionalnim jedriličarskim klubovima.

Doktorka istorije umjetnosti, Anastazija Miranović, objasnila je da se radi o selekciji fotografija, a koje je izabrao Goran Grković, koje predstavljaju maritivnu baštinu i martivnom identitetu ovog prostora.

„Vrlo je amblematično da tu vidimo barke od Ulcinja do Herceg Novog, Boke, Skadsarskog jezera, Rijeke Crnojevića, sve te jedrilice i drvene brodove preko kojih je, zapravo, dolazila kultura u ove krajeve. Od gotike, renesanse, baroka, zatim svile, čipke… Zbog toga sam ja i izložila par svoj modela sa prikazima dobrotske čipke čija je izrada zatićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore“, ispričala je Miranović, pomenuvši modne kreacije izložene na svečanosti, a čija je tvorkinja.

A. Miranović

Ocijenila je da smo „svi mina ovim prostorima povezani jedrima Mediterana“ te da je naša veza sa regionom utkana u identitetske korijene Crne Gore. Posebno je pomenula fotografiju „Vjenčanje Crne Gore“ za koju tvrdi da je simbol tradicije brodogradnje naših prostora.

„Ove manifestacije su izuzetno značajne za naše nasleđe, za našu baštinu, za očuvanje onoga što mi jesmo i smatram da je konačno sazrilo vrijeme da se kalafatski zanat zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore“, zaključila je Miranović.

Najčitanije