Nove američke sankcije, koje su stupile na snagu u petak, mogle bi da ostave čak 48 miliona barela ruske sirove nafte zaglavljene na moru. Desetine tankera sada moraju da traže nove destinacije, dok se svjetsko tržište nafte ubrzano reorganizuje.
Ove mjere predstavljaju najagresivniji potez Vašingtona do sada protiv Moskve. Prošlog mjeseca, SAD su stavile na crnu listu najveće ruske izvoznike, Rosnjeft i Lukoil, čime administracija predsjednika Donalda Trampa pokušava da dodatno pojača pritisak na Kremlj zbog rata u Ukrajini.
Američko Ministarstvo finansija saopštilo je ove nedelje da sankcije već daju rezultate – potražnja za ključnim ruskim sortama pada, a popusti rastu, piše Blumberg.
Indija traži zamjenu za rusku naftu, cijene tankera rastu
Pošto su sankcije sada zvanično stupile na snagu, indijske rafinerije ubrzano rezervišu tankere za snabdijevanje iz Bliskog istoka. Potražnja je toliko naglo porasla da su vozarine na toj ruti dostigle najviši nivo u gotovo pet godina.
Istovremeno, trgovci pažljivo prate gdje će završiti tereti Lukoila i Rosnjefta koji su već na moru. Prema podacima Kplera, oko 48 miliona barela ruskih sorti, prije svega Urals i ESPO, trenutno je u tranzitu ili na početku utovara.
To uključuje oko 50 tankera koji idu ka Kini i Indiji, ali i brojne druge bez jasno navedenih destinacija. Oni su rasuti od Baltika do Južnokineskog mora, dok se posrednici distanciraju od trgovine koja je pod sankcijama.
Rusija pokušava da održi izvoz, ali dio tereta možda nikada neće stići do kupaca
Moskva nastoji da zadrži obim izvoza, pa su utovari nafte prioritet. Rusija i dalje šalje oko 3.4 miliona barela dnevno brodskim putem, pokazuju podaci koje je prikupio Blumberg.
Ipak, pitanje je koliko će tih tereta moći da se isporuči. Kina i Indija, najveći kupci ruske nafte od 2022. godine, i dalje imaju snažne veze sa Moskvom. Ali oba tržišta su oprezna zbog rizika od sekundarnih sankcija koje SAD sve otvorenije najavljuju.
Od toga koliko će Vašington biti spreman da primijeni mjere zavisi sudbina miliona barela koji već plutaju bez krajnjeg kupca.
Tržište traži zaobilazne rute i alternativne sorte
Prvi znaci poremećaja već su vidljivi. Neki tankeri suočeni sa sankcijama morali su da promijene pravac, a zatim su ponovo krenuli ka Aziji.
The Spirit 2, sa 730.000 barela Uralsa iz Rosnjefta, napravio je nagli zaokret nakon Sueckog kanala u novembru, da bi potom nastavio ka Indiji.
The Furia, još jedan Aframaks, u oktobru je okrenuo rutu u Baltičkom moru, ali je sada ponovo na putu ka Indiji.
Brodovi koji traže “neutralne” vode za pretovar
Cindy, natovaren sa 770.000 barela ESPO nafte, sada plovi prema vodama kod Singapura i Malezije, dobro poznatim po brod-na-brod transferima koji često skrivaju porijeklo tereta.
Fortis, sa 720.000 barela Uralsa, preusmjerio se prema južnokorejskom Yeosuu nakon neuobičajenog pretovara u blizini Indije, iako je ranije trebalo da stigne u kineski Ningbo.
Tržište se prilagođava, ali poremećaji će trajati mjesecima
Analitičari smatraju da bi najveće posljedice mogle da traju tri do četiri mjeseca, dok se trgovinski lanci prilagođavaju.
– Bolno je, ali samo nekoliko mjeseci – kaže Adam Lenig iz brokerske kuće SSY. – Tržišta će pronaći načine da zaobiđu prepreke i uvezu rusku naftu, ali tako da izbjegnu sankcioni rizik.
Do tada, globalno tržište nafte suočava se sa ključnim pitanjem: koliko će ruske nafte stvarno naći put do rafinerija – a koliko će ostati zarobljeno na moru u najnovijem talasu američkih sankcija.
