17.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Hrvatski tradicionalni ribolov proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom

ribari
ribari

Tradicionalne ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu postali su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a prijedlog su Ministarstvu podnijeli Otočni sabor, Konzervatorski odjel u Zadru i Sveučilište u Zadru.

Predsjednik Otočnog sabora Denis Barić za Hinu je rekao kako vjeruje da će ‘ova odluka pridonijeti tome da se otočani i stanovnici priobalja mogu nesmetano baviti malim ribolovom kao što su to radili oduvijek, bez administrativnih zapreka koje su pred njih stavljene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju’.

Zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula, koji je prvi pokrenuo pitanje malog ribolova u Europskom parlamentu, pozdravio je u priopćenju ovu važnu inicijativu Udruge Otočni sabor, Konzervatorskog odjela u Zadru i Sveučilišta u Zadru.

Picula smatra da je u pregovorima s EU napravljen propust ‘jer su u poglavlju oko ribarstva više uzimani u obzir interesi profesionalnog nego malog ribolova’. No, napominje, diljem Sredozemlja postoje slučajevi gdje je mali ribolov zaštićen kroz pregovore o kulturnoj baštini te je na takav način izuzet iz restrikcija koje nameće Europska komisija.

‘Tradicijsko ribarstvo koje obuhvaća stara znanja i vještine vezane uz ribolov tradicijskim alatima, običaje, vjerovanja, leksik, prehranu i drugo, opravdano je smatrati nematerijalnim kulturnim dobrom te podizati svijest o njegovoj važnosti. Stoga se nadam i vjerujem da je ovo početak vraćanja malom ribolovu u Hrvatskoj statusa kakvog zaslužuje’, poručio je Picula.

Autori obrazloženja i prijavne dokumentacije bili su dr. sc. Josip Faričić, redovni profesor na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, i mr. sc. Filip Đinđić, etnolog-konzervator, član radne skupine ispred Ministarstva kulture.

Najčitanije