5.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Čeka li nas kraj mediteranske prehrane kakvu poznajemo?

Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana dugo je smatrana primjerom snažnog kulinarskog naslijeđa koje promovira zdravu prehranu, snažne obiteljske odnose i dinamične ruralne zajednice. Prije šest godina dodana je i na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Međutim, prema knjizi koju su zajednički objavili Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije (CIHEAM) i FAO, trostruko je potkopana zlouporabom prirodnih resursa, otpadom od hrane i sporog isluživanja tradicionalnih znanja.

Knjiga Mediterra 2016 – Zero Waste in the Mediterranean: Natural Resources, Food and Knowledge ističe klimatske promjene, ekonomske krize i promjenjivu društvenu demografiju kao daljnje čimbenike erozije prehrane u regiji. Gubitak tla i degradacija, uz rastuću razinu urbanizacije i eroziju tla također su dodatak pritisku. Prema nekim procjenama, ukoliko se trenutna stopa degradacije tla nastavi sljedećih četiri godine, 8,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta će se izgubiti, u usporedbi s podacima iz 1960. godine, pišu autori.

U međuvremenu, poljoprivredna zajednica se također suočava s privlačenjem mladih svježih talenata, čak i u zemljama kao što su regija Magreba i Sjeverna Afrika koje imaju najveće stope nezaposlenosti mladih osoba na svijetu. Taj odljev mozgova doprinosi nestanku tradicionalnih poljoprivrednih praksi.

Autori pozivaju na promjenu prema održivim poljoprivrednim praksama kako bi se zaustavili negativni trendovi. Kažu da se poljoprivredne tradicije moraju modernizirati i ojačati u cilju održavanja na životu, te ih treba transformirati u „strojeve za održivi razvoj i poboljšanu prehranu.“

Mediteranska prehrana
Mediteranska prehrana

„Neophodno je razviti pluralistički, participativni, odozdo-prema-gore, decentralizirani, savjetodavni sustav koji je orijentiran na tržište i na čelu s poljoprivrednicima. Višestruke prijetnje i rizici za nesigurnost hrane i pothranjenost u regiji poziva na jačanje regionalne suradnje i poljoprivredne i prehrambene diplomacije. Zemlje moraju razviti i implementirati sveobuhvatne i savjetodavne programe sigurnosti hrane te moraju staviti hranu i sigurnost prehrane na prvo mjesto svojih politika.“

Ovo nije prvi put da istraživači podvlače pažnju na krhkost mediteranske prehrane, zajedno s ekonomskom krizom koja ima utjecaj koji se još uvijek osjeća diljem mediteranskog bazena. U 2012. godini grupa talijanskih istraživača s Sveučilišta Campobosso je analizirala prehranu 13.000 osoba koje žive u regiji Molise te su pronašli  da oni s najnižim dohotkom najmanje slijede tradicionalnu mediteransku prehranu.

Euromonitorovi podaci pokazuju da je konzumacija svježeg povrća, mahunarki i maslinovog ulja pala za 3 posto, 6 posto i 13 posto odnosno između 2006. i 2011. godine, dok je prodaja gotovih jela porasla za 14 posto, a burger brze hrane za 65 posto.

/agrobiz/

Najčitanije