Povodom manifestacije “Noć muzeja”, Međunarodnog dana muzeja i Dana nezavisnosti, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, u subotu je organizovao promociju knjige “Socijalno- ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka”, autora mr Jovana J. Martinovića.
Na početku večeri, dobrodošlicu je brojnim posjetiocima zaželio novoizabarani direktor Andro Radulović koji je kazao da mu je pripala velika čast i ukazano veliko povjerenje da u narednom mandatu bude na čelu ove ustanove.
„Posebno se nameće kao veliki izazov održanje visokog standarda i uspješnog poslovanja muzeja kao i dalje unapređenje kako muzejske djelatnosti, tako i sveukupnog napretka u razvoju naše kulture i njenog svrstavanja u porodicu evropskih i svjetskih civilizacija. Čast je da manifestaciju Noć muzeja obilježimo u društvu čovjeka koji je čitav svoj život proveo u proučavanju arheoloških lokaliteta, sa čovjekom koji nam je ostavio čitavo bogatstvo pisane riječi i koji ima odgovore na sva pitanja za prošlost našega kraja“ – kazao je između ostalog Radulović.
„Naš uvaženi kolega i sugrađanin Jovica J. Martinović nam je podario svoje kapitalno djelo. Dvije institucije u koje je utkao svoje znanje i umijeće, Pomorski muzej Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, bili su inicijatori da njegova doktorska disertacija, koja nije objavljena zbog administrativnih razloga ugleda svjetlost dana. Oni su izdavači ove značajne knjige ne samo za grad Kotor, već i za područje Mediterana“ – kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević.
Knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” je podijeljena na šest istorijskih poglavlja, na 470 strana. Autor obrađuje 30 vastelinskih i 73 pučanske kotorske porodice, bavi se slugama, robovima, šegrtima, robno-novčanim odnosima, mjernim i novčanim jedinicima, vrstom robe i plovnim objektima u prometnoj kotorskoj luci, kao i italijanskim trgovcima.
„Autor je opisao mikro prostor jedne komune, Kotora koji je bio sastavni dio srednjovjekovne istočno jadranske – regije i ukupnog sjevernog mediteranskog civilizacijskog prostora“ – zaključila je Pejaković Vujošević.
„Knjiga doktora Jovice Martinovića djelo je koje će istraživačima istorije biti neophodni brevijar za značajne i bitne spoznaje socio-ekonomskog i kulturnog života grada Kotora i kompleksnih povijesnih događaja u Boki Kotorskoj tokom 14. stoljeća“ – poručila je profesorica dr Gracijela Čulić.
„Knjiga je enciklopedijskih dometa, impresivna, tematski raznolika. Ona je riznica etničkih, socio-kulturnih, političkih saznanja o vremenu i prostoru Kotora i njegovog distrikta. Ovo djelo priča istinsku priču o jednom gradu i ljudima koji su živjeli prije nas na ovim obalama i prostorima. Autor konstatuje da je u 14. stoljeću grad doživio svoj privredni vrhunac. Položaj kotorske luke i relativno dobra povezanost sa zaleđem, stvorili su od Kotora jedan od najvažnijih punktova u trgovini sa zapadnom Evropom.
Svaki narod stvara svoju istoriju. Rijetki su narodi imali društveno-političke zajednice poput Kotora čija je povijest ispričana u autentičnoj dramaturgiji vremena, čiji protagonisti žive u realnim društvenim situacijama i djelujući u njima, stvaraju svoju vlastitu povijest. Grad Kotor je za njih domovina, sidrište i polazište. Jovičinoj slici grada samo nedostaje ton. Kotor je sidrište, razum za nerazumne, vertikala gdje se susreću prošlost i sadašnjost. Zasjeniti zablude i besmislene procjene u sadašnjosti, zadatak je budućnosti znanja i upornosti… Kada knjiga postane život i život knjiga, povijest će prisvojiti čovjek i oboviti njegove vrijednosti. Sve dotle dok nas pregled naših muka i zavjet našeg kamena vezuje za ono što je bilo juče, naša odgovornost će još više jačati, za onim što će biti sutra“ – kazala je prof. dr Gracijela Čulić.
Autor knjige, nekada i sam direktor Pomorskog muzeja Kotor, Jovica J. Martinović, osvrnuo se na svoj bogati naučno-istraživački rad, otkrića u toku radnog vijeka, brojna istraživanja vezana za Kotor i Boku Kotorsku, ali i probleme.
„Doktorsku disertaciju sam prijavio 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Međutim, birokratija fakultetskog dekanata uveliko je došla do izražaja, pa su me tek poslije dvije godine, nakon što je disertacija bila prihvaćena i odobrena od univerziteta, obavijestili da su oni prešli na Bolonjski sistem i da moram ponovo sjesti u klupe, sa 74 godine odslušati nekih šest semestara, što mi nije padalo napamet, pa sam povukao disertaciju. Konačno, rukopis sa preko 450 strana, zahvaljujući Pomorskom muzeju Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, danas je ugledao svjetlo dana“.
Inače, Martinović je pripremio još nekoliko naslova, “Grbovnik Boke Kotorske” i “Zaliv svetinja” o crkvama obije konfesije koji, kako je kazao, čekaju bolja vremena za objavljivanje.
Moramo konstatovati da je knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” kapitalno djelo za buduće naučnike, istraživače Kotora i njegove istorije.
Promociji je prisustvovao mr Aleksandar Dajković, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Minstarstva kulture Crne Gore.
U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa Škuribanda.
