Tridesetak poljoprivrednika, pretežno povratnika i raseljenih osoba, sa područja Mostara i Čapljine, dobili su od Unije za održivi povratak i integracije u BiH certifikate nakon završene obuke o uzgoju smilja. Time se željelo pomoći održivom povratku kroz edukaciju o organiziranoj i planskoj proizvodnji smilja i eteričnih ulja u Hercegovini.
Stručnjaci, međutim, kažu kako se time željelo pomoći malim proizvođačima da se snađu u haotičnoj situaciji sa smiljem, pri čemu je BiH svjetski lider u proizvodnji, ali je problem u tome što tržište za ono što se proizvede nije osigurano.
Od proizvodnje smilja, što je postalo u posljednjevrijeme masovna pojava u Hercegovini, mnogo očekuje Zorica Šutalo iz mjesta Domanovići kod Čapljine. Svaka pomoć dobro dođe, kaže Zorica, nakon edukacije koju je prošla u organizaciji Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„Ali, ono osnovno znamo – da je to eko proizvodnja, ne smije se ništa dodavati od kemijskih sredstava, samo biološko“, kaže Zorica Šutalo.
Na pitanje zašto je izabrala baš uzgoj smilja, Zorica odgovara:
„Sada je to hit u Hercegovini, cijena je relativno dobra, mada sad pričaju da će cijena nešto i pasti, ali mi se ipak nadamo da se i s tom cijenom može nešto zaraditi.“
Slično razmišlja i Vjekoslav Šimović, takođe s područja Čapljine.
„Teško je ulje prodati, cijene se mijenjaju. Ne znam šta će biti ove godine, ove godine se baš veliki urodi očekuju. Ali, eto, mi se borimo.“
Upravo zbog velikog uroda stručnjaci očekuju pad cijene smilja i eteričnog ulja u Hercegovini. Ahmed Džubur, dekan mostarskog Agromediteranskog fakulteta, koji je učestvovao u projektu edukacije o uzgoju smilja, ističe kako se obukom pokušava pomoći ljudima da se snađu u poprilično haotičnoj situaciji sa smiljem. Bosna i Hercegovina je sada, sa preko 1.500 hektara pod smiljem, svjetski lider u proizvodnji ove biljke, ali je jedan od problema to što nadležne institucije i ministarstva spavaju.
„Ljudi na terenu potpuno su prepušteni sebi, nevladinom sektoru i jednoj tržišnoj utakmici koju ne mogu dobiti na ovaj način, jer, evo, imamo drastičan pad cijena eteričnih ulja od smilja, umjesto da to postane komparativna prednost države, na kojoj će još stotine i hiljade ljudi i porodica zasnivati svoju egzistenciju.“
Zato predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH Mirhunisa Zukić kaže da se edukacijom željelo postići da se povratnici i raseljene osobe na organizovani i planski način bave uzgojem smilja.
„Na neki način da to bude njihova ekonomska podrška u jednom dijelu njihovog ostanka ili opstanka na ovim prostorima. Već imamo organizirane firme koje će otkupljivati smilje, prerađivati i plasirati na tržište. Sada je trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo obuku, oni su dobili certifikat kako bi se mogli u idućem razdoblju baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest hiljada maraka. Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje”, istakla je Mirhunisa Zukić.
Ovim projektom želi se inicirati ideja koja bi se mogla proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se do sada nije počelo s uzgojem smilja i drugog aromatičnog ulja, ili je to tek na samom početku.
Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja, a zbog velike potražnje u svijetu, mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.
/Mirsad Behram/
