Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik prije nekoliko dana zaustavili su tursku jahtu gulet Adatepe 4 koja je vozila britanske goste, te je zbog nedostatka svih potrebnih papira vratili u Crnu Goru odakle je i stigla.
Najnoviji je to slučaj vraćanja broda bez potrebnih dozvola, a sve u cilju suzbijanja crnog čartera te prema novim odredbama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, koje se primjenjuju od 1. maja ove godine.
Turski brod luksuzna je drvena jedrilica za 12 gostiju i posadom koja je obavljala turističku djelatnost u Grčkoj, Crnoj Gori, Turskoj i Hrvatskoj, tačnije u akvatoriju Dubrovnika, Korčule, Splita, Šibenika i Zadra, i to od početka maja do kraja rujna. No,očito nije sve bilo po ‘peesu’, čim su ih hrvatske lučke vlasti odbile.
‘Puno muljaže’
– Spomenuta jahta je vraćena s pomorskog graničnog prijelaza u Dubrovniku jer nije ishodila sve potrebne dokumente za obavljanje gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. To nije prvi slučaj jer je sličan slučaj zabilježen i nekoliko dana prije na graničnom prijelazu u Cavtatu – potvrdio nam je David Radas iz kabineta ministra mora odakle najavlju oštru borbu protiv crnog čartera na koje domaći skiperi i vlasnici brodova, te agencije uporno viču već godinama.
– Puno je tu muljaže. Našim morem plove crne flote s ilegalnim posadama i putnicima koji najam plaćaju isključivo vlasniku plovila, dok se državi i domaćima ne plaćaju boravišne pristojbe i poreze.
Izbjegava se porez na način da se tobožnjem prijatelju, odnosno skiperu izda punomoć za korištenje broda, koji ovaj, na dar dobije baš kad krene sezona i baš subotom kad je smjena nautičara. Gosti na brodu su također prijatelji – požalio nam se jedan domaći vlasnik čartera.
Hrvatska je postala jedna od najznačajnijih svjetskih nautičkih destinacija, a u segmentu iznajmljivanja brodova bez posade, posebice onih do 20 metara, smatra se svjetskom destinacijom broj jedan.
Podaci govore kako je u našem teritorijalnom moru tijekom 2016. plovilo ukupno 60.807 stranih jahti i brodica, što je porast od 11,37% u odnosu na 2015. godinu. Čarter djelatnost s preko 3.500 jahti i brodica i ostvarenih više od 68.000 najmova također je zabilježio rekordnu sezonu. Ipak rezultati, posebice financijski, nisu zadovoljavajući, smatraju u ministarstvu.
– Jedan od glavnih razloga što ne bilježimo bolje rezultate je svakako nelojalna konkurencija nekih susjednih zemalja, koje nisu članice EU, u kojima se ne plaća PDV na ugovor o najmu plovila, a vlasnici su oslobođeni i plaćanja PDV-a na gorivo.
Zbog toga sva plovila kada se turisti ukrcavaju u lukama tih zemalja, a stvarno plove u RH, predstavljaju nelojalnu konkurenciju hrvatskim turističkim brodarima i pružateljima usluge smještaja na plovnim objektima s posadom, te ugrožavaju njihovo redovito poslovanje.
U Hrvatskoj je lani evidentirano 1.165 najmova jahti duljine veće od 20 metara, dok je u istom periodu ukupno evidentirano 1.361 uplovljenja svih stranih jahti duljih od 20 metara od čega je najveći broj bio iz Crne Gore (809).
Najave za ovu sezonu bile su još dramatičnije, prvenstveno zbog kraha nautičkog tržišta istočnog Mediterana i s tim povezanog prebacivanja velikog broja jahti u Jadranu – kaže Radas.
/Merien Ilić/
