Podržavajući građansku Inicijativu Bokobran, NVO „Naša akcija” iz Kotora i Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak” Gornja Lastva iz Tivta organizovali su Vikend u znaku nasljeđa – juče u Kotoru, a danas u Tivtu (Gornja Lastva).
Dvodnevna manifestacija, sa fokusom na graditeljsko, posebno arheološko nasljeđe i mobilisanje zajednice u prepoznavanju, zaštiti i valorizaciji kulturnog pejzaža, na tragu je glavnog cilja projekta StroNGO – da doprinese razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj.
Na jučerašnjoj konferenciji Arheološki pejzaž – “Kamenje spoticanja”, uz arhitekticu Aleksandru Kapetanović iz NVO „Expeditio”, govorili su eminetni arheolozi – dr Jovan Martinović, mr Vilma Kovačević, pasionirani istraživač prošlosti Tivta Dragan Rajčević, mr Miloš B. Petričević, muzeolog i istoričar Filip Bubalo iz NVU 4 GRADA DRAGODID, Šapjane, Hrvatska, te arhitekta Vuk Čvoro iz NVO Sinergija Herceg Novi.
Prisutne je pozdravio arhitekta Aleksandar Dender koji je istakao da je tema konferencije izuzetno važna zbog sveprisutne ugroženosti naše kulturne baštine a naročito lokaliteta.
,,Arheološki lokaliteti nisu samo spomenici kulture ili gomila kamenja, kao što mnogi smatraju, tu su simbolički u zemlji naši korijeni, dio našeg identiteta, nasljeđa, dokaz da nismo od juče. Nasljeđe spada među najvažnije načine izražavanja identiteta u današnjem svijetu koji teži globalizaciji homogenizaciji koje dovode do ujednačavanja kultura, jezika i običaja ali i do ujednačavanja specifičnosti mjesta, a ponekad i do njihovog brisanja” , poručio je Dender.
O kulturnom pejzažu s naglaskom na izazove zaštite, kao prvi panelist, govorila je arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović (Expeditio) dok je presjek hronologije i klasifikaciju arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske prezentirao mr Jovan Martinović.
„Iako prostor Boke duže od dva vijeka privlači pažnju svjetske arheološke nauke, bilo bi potrebno puno vremena za stvaranje jasnije slike o distribuciji arheoloških lokaliteta na ovom području. Pionirski projekat ‘Sistematskog arheološkog rekognosciranja teritorije SR Crne Gore’, sprovedenog osamdesetih godina prošlog vijeka, predstavlja prvu sistemsku studiju koja donosi do sada jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske. Ova studija još uvjek predstavlja temeljni okvir zaštite arheološkog nasljeđa Boke”, istakao je Martinović.
Nakon što je mr Vilma Kovačević ukazala na pojedine arheološke lokalitete u Tivtu, evidentirane od struke u tekućoj 2017. u sklopu rekognosciranja na području opštine, pasionirani istraživač Dragan Rajčević govorio je o kulturnom nasljeđu u tivatskoj opštini.
„Rimski lokaliteti na području opštine Tivat do sada su evidentni u nešto manjem broju u odnosu na praistorijske lokalitete. Mnogi od njih još uvjek su nedovoljno istraženi ili su manje poznati arheološkoj javnosti. Područje Tivta dugo je izvan interesovanja arheološke nauke jer je arheologija prije svega bila zainteresovana za one lokalitete u Boki o kojima su svjedočili pisani izvori, a to su u prvom redu Risinijum i još uvjek neubicirani Agruvijum”, naglasio je Rajčević. Analizirajući stanje arheoloških lokaliteta na području Boke, mr Miloš Petričević (Bokobran) ukazuje na nepotpunu evidenciju aktuelne Arheloške karte Crne Gore te neuspjelo usklađivanje s prethodnim istraživanjem.
„Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke i njenog bližeg zaleđa projekat „Arheološka karta Crne Gore”, imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta. Nažalost, ovaj projekat nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, nedostatak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke ostala je nepromijenjena”, zaključio je Petričević.
Govoreći o primjerima iz prakse, Filip Bubalo (4 Grada Dragodid) naglašava značaj volonterizma i artikulirane akcije na terenu koja se u Hrvatskoj sve uspješnije integrira u zaštitu.
Vuk Čvoro (Sinergija Herceg-Novi) zaključio je jučerašnju konferenciju predstavljanjem radionica i škola restauracije realizovanih u Herceg-Novom. Kroz ove pozitivne domaće primjere naglašena je važnost interakcije među različitim akterima i korisnicima kulturnog krajolika.
Inicijativa Bokobran je neformalno udruženje građana koje se, kroz konkretne akcije, želi predstaviti kao platforma za saradnju pojedinaca, profesionalaca i organizacija, a u cilju prepoznavanja, zaštite i razvojne valorizacije prirodnih, kulturnih i kulturoloških vrijednosti Boke Kotorske. Vodeći partner u projektu StroNGO je Centar za održivi prostorni razvoj Expeditio Kotor, a projekat je IPA EU 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Fokus stručno-naučnog aspekta manifestacije je skrenuti pažnju javnosti na brojne riziko faktore koji prijete kulturnom pejzažu Boke Kotorske, sa fokusom na arheološki pejzaž, koji nam bukvalno nestaje pred očima, velikim dijelom neprepoznat i u krovnom nacionalnom dokumentu za ovu oblast- Arheološkoj karti Crne Gore. Cilj konferencije je isticanje značaja i potrebe očuvanja kulturnog pejzaža, kao i značaja uključivanja zajednice u procese rekognostifikovanja, zaštite i adekvante valorizacije graditeljskog nasljeđa.
Dok je prvi dan manifestacije bio otvoren za zainteresovanu javnost, program je drugog dana fokusiran na edukaciju, radnu aktivnost i osvjećivanje mladih, te nazvan „Nasljeđe za mlade”. U Gornjoj Lastvi nas očekuju predstavnici partnerske organizacije KZU „Napredak” i cjelodnevna radionica za mlade u društvu Filipa Bubala, jednog od pokretača i vrijednog aktiviste udruge „Dragodid”. „Dragodid” je temeljnim radom, širokom mobilizacijom volontera, te širenjem znanja zidanja u suho, imao značajnu ulogu u zaštiti suhozidne baštine na nivou cijele Hrvatske, što danas ovu zemlju čini koaplikantom za UNESCO zaštitu umijeća zidanja u suho kao nematerijalne kulturne baštine Mediterana. Osim što će učiti osnove tehnike suhozidanja, mladi će u Gornjoj Lastvi imati priliku i za diskusiju o svim prethodnim i stečenim znanjima na temu Očuvanje i značaj kulturnog nasljeđa na okruglom stolu..
