8.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Plastika u dagnjama od Arktika do Kine

Mušlje
Mušlje
Znanstvenici su pronašli mikroplastiku u dagnjama od europskog Arktika sve do Kine što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom koja vrlo lako može završiti na vašim tanjurima.
Dagnje u naoko savršeno čistim arktičkim vodama sadržavale su najviše plastike od bilo kojih drugih testiranih duž norveške obale, po istraživanju koje je ovaj mjesec objavio Norveški institut za ispitivanje kvalitete vode (NIVA).

Plastiku na sjever možda donose oceanske struje i vjetrovi iz Europe i Amerike pa ona na kraju kruži Arktičkim oceanom, rekla je znanstvenica NIVA-e Amy Lusher.

“Mikroplastika je pronađena u dagnjama svugdje gdje su znanstvenici tražili”, kazala je.

Dosadašnja istraživanja otkrila su mikroplastiku u vodama Kine, Čilea, Kanade, Velike Britanije, Belgije i dr. U norveškim vodama, te su školjke sadržavale u prosjeku 1,8 komadića mikroplastike, koja je po definiciji manja od 5 mm, a na Arktiku 4,3 komadića.

Prošle godine, kineski znanstvenici su sugerirali da bi dagnje mogle biti globalni “bioindikator zagađenja mikroplastikom” jer žive na morskom dnu na kojem završi dobar dio plastike i za razliku od riba se ne kreću.

Utjecaj mikroplastike na morske životinje ili ljude još nije sa sigurnošću utvrđen. Znanstvenici smatraju da bi morali pojesti velike količine školjki da bi se izložili riziku.

“Ovo je upozorenje da moramo učiniti nešto da se smanji bacanje plastike u oceane”, rekao je stručnjak za mikroplastiku Richard Thompson, profesor sa Sveučilišta u Plymouthu.

“U ovom trenutku to je više razlog za zabrinutost nego za uzbunu kad je riječ o ljudskoj prehrani”, rekao je.

Gotovo 200 nacija potpisalo je ovaj mjesec rezoluciju UN-a o eliminaciji zagađenja mora plastikom, od boca do vrećica i ambalaže. Procjenjuje se da u morima svake godine završi 8 milijuna tona plastičnog otpada.

Thomsonova istraživanja pokazala su da velike količine plastike na morskom dnu mogu biti štetne za životinje koje ondje žive i nakupljati im se u tkivima.
Većina mikroplastike ipak jednostavno prođe kroz crijeva živih bića.

Thomson je kazao da je izloženost čovjeka mikroplastici u ribi i plodovima mora vjerojatno manja od one koja potječe od druge plastike u svakodnevnoj uporabi, od igračaka do sintetičkih jakni.

Kina i EU najveći su proizvođači dagnji, a globalna vrijednost te trgovine procjenjuje se na tri milijarde dolara.

Znanstvenike zanima i može li mikroplastika potaknuti dagnje ili kamenice da proizvedu bisere, koji u prirodi često nastaju kako bi se suzbili prirodni iritanti poput pijeska.

Biseri bi mogli povećati vrijednost nekih školjki, ali i izazvati puknuće zuba nesretnih konzumenata, rekla je Lusher

Najčitanije