Prije samo deset godina Imotska krajina imala je tek dvije kuće za iznajmljivanje, dok je u 2017. godine registrirano ukupno 150 vila za odmor.
Turistički procvat se nastavio i u prošloj godini gdje je ostvarena rekordna turistička godina. Tako je tijekom 2017. godine u Imotskoj krajini ostvareno je 8.097 dolazaka gostiju i 57.982 noćenja, a gosti su u prosjeku boravili u Imotskom oko 7 dana.
Kako je u 2016. godini zabilježeno 5.632 gosta i 47.107 noćenja, to znači da je u protekloj godini ostvaren rast u dolascima od 43%, te noćenjima rast od 23%. Najviše noćenja zabilježeno je u Imotskom (21.114), zatim u Podbablju (13.039), slijede Zagvozd (7.102), Proložac (6.377), Zmijavci (4.592), Cista Provo (3.771), Lovreć (1.108), Lokvičići (697) i Runovići (182). Kao i proteklih godina, najveći broj stranih gostiju dolazi iz Njemačke, a slijede ih gosti iz Poljske te skandinavskih zemalja, a kraju prošle godine registrirana su 173 smještajna objekta s ukupno 1.191 kreveta.
Također, prošle godine je na inicijativu direktora TZG Imotski Luke Kolovrata, pokrenuto osnivanje Turističke zajednice Imotske Krajine, koja bi činila devet jedinica lokalne samouprave, pod motom jedna destinacija – Imotska krajina. Svakako hvalevrijedna inicijativa gdje napokon vidimo sinergiju i malo razuma, jer turistička destinacija svakako nije samo jedan grad nego šira regija koja je ima zajedničku povijesnu ili zemljopisnu poveznicu. Inače, prvi korak i konkretan cilj zajedničke TZ Imotske krajine je izrada strateškog dokumenta razvoja cijele destinacije, a koji bi trebao biti gotov do prije početka predstojeće turističke sezone.
Pokrenuta inicijativa za proglašenje imotskih jezera UNESCO Geo parkom
U cijeloj lijepoj turistički priči Imotske krajine, svakako bi dodatni vjetar u leđa bilo i dobivanje statusa UNESCO Geo parka, koji bi rapidno ubrzao turistički razvoj cijelog kraja. Ukoliko sve bude po planu, postoji realna mogućnost da imotska jezera ( Crveno i Modro jezero ) , područje od nekih 60-tak kvadratnih kilometara bude UNESCO brend u lipnju 2020. „Ovo je samo prvi korak i prva kockica cijelog mozaika oko dobivanje UNESCO Geo Parka. Hrabro smo krenuli u cijeli proces prijave, dobili smo potporu Grada i Županije te Javne ustanove tako da je sve krenulo u dobrom smjeru. Naravno tek sada kreće najviše posla, no po idealnom planu do 01.lipnja moramo poslati pismo namjere, a do 30.studenog cijelu dokumentaciju. Nakon toga u 2019. godini slijedi potrebno obilježavanje, signalizacija i priprema za implementaciju te ukoliko će sve ići po planu, u lipnju 2020. godine dobili bi status UNESCO Geo Parka„ istaknuo je direktor TZ Imotskog Luka Kolovrat te dodao kako će se započeti i pripremne radnje za izgradnju istraživačko-posjetiteljskog centra koji bi sadržavao izložbeno-muzejskim postav, istraživački centar, „rescue“ centar za čovječju ribicu, posjetiteljski centar i mnoge druge znanstvene i istraživačke sadržaje.
Inače, to bi bio treći UNESCO Geo park u Hrvatskoj. Naime, Park prirode Papuk prvi je hrvatski Geo Park pod zaštitom UNESCO-a, a trenutno je u zadnjoj fazi i u iščekivanju dobivanja UNESCO zaštite i Viški arhipelag.
Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značaja. Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice, pišu Grude-online
