8.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Drugdje zaštićeni, kod nas ih skuplja ko stigne: ‘Pune vreće trpaju u automobile i voze u nepoznato’

Ježinci

Pratimo ih već sedmicama. U sred bijela dana dođu automobilima zagrebačkih, varaždinskih, zadarskih ili šibenskih tablica, izvade velike plastične spremnike, obuku odijela i zarone. Natrpaju ih pune ježinaca, pa onda u mrežaste vreće i automobile. Nemaju straha jer ih nitko ne kontrolira. Poslali smo i prijave nadležnoj inspekciji, zvali na telefon, evo i jučer zadnji put, ali odgovora nema! – kaže nam čitatelj, autor ovih fotografija i nastavlja kako je nakon svega bio primoran fotografirati ih na djelu!

– Ježinci vjerojatno odlaze za talijanske restorane. Ja ih prijavljujem Ministarstvu, ali ne vidim da ovi bilo što poduzimaju. Znam da je jedna moja prijava stigla do Inspektora u Šibeniku ali ne znam jesu li ovi išta napravili! Nije mi  bilo svejedno slikavati ih al sam uspio dokumentirati nekoliko da se nađe – kaže naš sugovornik čiji su podaci poznati redakciji, piše Morski.hr

U ovom slučaju ježinci se vade između Plave plaže, hotela Punta i Tribunja. Zbog plitkog terena vađenje nije problematično, a velika je vjerojatnost da zbog nedostatka adekvatne kontrole ovo nije jedinstven slučaj na našoj obali

Inspektori: Brod je na popravku 9 mjeseci i nemamo s čim raditi!

Šibenski inspektori tvrde da nisu ni mogli izlaziti na teren jer im je službeni brod bio u kvaru gotovo 9 mjeseci! „Tako su ovakvi slučajevi nažalost izvan našeg dosega“, kaže nam Viši ribarski Inspektor pri Ministarstvu poljoprivrede, Nikica Skroza.

– Nade smo polagali u policiju koji imaju 14 ovlaštenih osoba, a tu je još i carina i inspektorica zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša. Područje koje spominjete je već prije dosta osiromašeno svim vrstama i oni vjerojatno kupe zadnje što je ostalo, ja ih spriječiti ne mogu – kaže inspektor. Na upit zašto je brod bio na popravku toliko dugo, kaže da na to pitanje ne zna odgovor, stoga to ostavljamo za Ministarstvo poljoprivrede.

Izdane 3 dozvole za obrte, ali unosniji je rad na crno

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike za ovo područje izdalo je tri dozvole za komercijalni izlov ježinaca, po jednu u Šibenik, Brodaricu i Bilice. U uvjetima između ostalog stoji da da ježinci moraju biti veći od 4 cm u promjeru, ne smiju se vaditi na području Istre, a nije dozvoljeno korištenje ronilica, ribolovnog alata i opreme.

– Mi ćemo sa strane Uprave ribarstva do kraja tjedna izvršiti nadzor radi li se u ovom slučaju o navedenim obrtima ili ne, o čemu ćemo vas i obavjestiti – zaključuju iz inspektorata.

Kontaktirali smo E.L., vlasnika jednog od tri navedenih obrta za morsko ribarstvo koji kaže da sve što izlove kupuju Talijani. Iako su svaki drugi dan potraživali po dvije tone ježinaca, tvrdi kako ih radnici njegova obrta za sad ne vade jer im se ne isplati.

– Ne plaćaju na vrijeme, a nas obrtnike nitko ne pita kako ćemo platiti radnike, opremu i porez državi. Ako ne lovimo mi, tko onda lovi? Pa uglavnom ljudi koji su u mirovini, pogotovo ovi u vojnoj. Njemu svaki mjesec kapa mirovina i svaka dodatna kuna mu je čista dobit. Nitko ih ne nadgleda i recite vi meni kako se onda nama koji to radimo po propisima, to isplati? Ima i onih koji će posjedovati dozvolu, ali će platiti ronioce na crno. Kažu inspektori da nisu imali brod za nadzor, ali ne moraju ga ni imati da dođu na mjesto iskrcaja robe na kopnu – zaključuje naš sugovornik.

Da je ovo unosan biznis, pogotovo ako se radi na crno, govore brojke. Za kilogram ježinaca otkupna cijena je 2 eura ili 15 kn. Jedan ronilac dnevno može izvaditi 300 kg, što znači dnevnicu od 4.500 kn.

U istoj državi – u jednom dokumentu zaštićeni, drugom nisu, trećem i jesu i nisu

Prema Stručnoj podlozi za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, osim na području podmorja Istre, sakupljanje se u ostalim dijelovima Jadrana dopušta u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja, ali do 8.000 kilograma ježinaca  po pojedinoj ribolovnoj zoni.

Neke stvari su nelogične, pa se nameću i pitanja koja smo uputili na adresu Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje je nadležno za gore navedene dozvole, tako i za očuvanje jadranskih vrsta.

Ipak, ježinci se u nekim drugim pravnim aktima iste države drže zaštićenima jer se prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta ne smije prikupiti više od 10 jedinki dnevno i to samo za osobne potrebe. S obzirom na to, kako je moguće da u istom odobrenju Obrtima za morsko ribarstvo korisnicima nije limitirana količina prikupljenih jedinki, nego se ograničenja svode isključivo na opremu i promjer jedinke od 4 cm?

Koliko je takvih dozvola uopće izdano na razini Republike Hrvatske?

Jesu li izdavanju ovakvih dozvola prethodile stručne analize, odnosno u nedostatku kontrole izlovljenih količina, možete li odgovorno tvrditi da ježinaca ima dovoljno za toliku komercijalnu eksploataciju?

Dok čekamo odgovore, kažimo još da je Hridinski ježinac (Paracentrotus lividus) gospodarski važna vrsta u cijelom svijetu. Radi prevelikog izlova prirodnih populacija danas je ugrožena, pa je u Mediteranu i strogo zaštićena. Prema Zakonu o potvrđivanju konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) Republika Hrvatska izrazila je rezerve o zaštiti ove vrste.

Najčitanije